Skepticizam prema proširenju može zaustaviti reforme u regionu

Američki profesor na Univerzitetu ,,Džon Hopkins“ i stručnjak za Balkan Edvard Džozef kaže da oklijevanje EU u pogledu proširenja može negativno uticati na reformske procese u regionu. U razgovoru za Pobjedu, Džozef ističe da SAD moraju preuzeti aktivniju ulogu u regionu, jer EU nije sposobna sama da riješi probleme sa kojima se Balkan suočava. 

Objavljeno: 22. 07. 2019 - 07:02

POBJEDA: Francuski predsjednik Emanuel Makron ponovio je tokom posjete Srbiji da u postojećoj evropskoj strukturi nema prostora za proširenje, jer ni sadašnjih 28 članica EU ne mogu da se dogovore. Da li ovakvi stavovi šalju lošu i obeshrabrujuću poruku regionu?

DŽOZEF: Zapravo, citati koje sam vidio od predsjednika Makrona o proširenju su više nijansirani od ovoga, fokusirajuć i se na vrijeme za proširenje (za razliku od unutrašnjih pitanja EU), umjesto toga da kategorički kažu da ,,nema prostora“. U svakom slučaju, skeptične poruke - i stavovi kao što je slučaj da Sjeverna Makedonija nije nagrađena odmah nakon njenog naprednog sporazuma sa Grčkom - posebno iz Pariza, opasni su i kratkovidi. Najviše razočaravajuć i aspekt francuske pozicije je to što kombinuje pristupanje EU za Balkan sa širom zabrinutošć u oko imigracije, što je aktuelno pitanje u francuskoj unutrašnjoj politici (i politici drugih evropskih zemalja). Ali balkanski narodi nijesu stranci, oni su Evropljani – i ovo je više puta jasno ponovljeno i prihvaćeno od strane zemalja EU i Francuske, još od samita u Tesalonikiju, samita u Sofiji. Makron i ostali koji dijele njegovo oklijevanje, moraju se suočiti sa stvarnošću – oklijevanje i skepticizam u pogledu proširenja EU na region, jedino otvara vrata Rusiji i povezanim negativnim uticajima.

POBJEDA: Umjesto dugoočekivanog samita u Parizu, održan je evropski samit u Poznanju sa kojeg su poslate poruke da neće biti odlaganja proširenja. Imajući u vidu odluku Savjeta EU da ne otpočne pregovore sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, kao i poruke Francuske, da li Vam ove poruke zvuče paradoksalno?

DŽOZEF: Ove zbunjujuć e poruke odražavaju slabost i zbunjenost unutar same EU, jer se bori sa domaćom politikom i njenim širim obavezama i strategijom. Najviše razočaravajuć i aspekt ovoga je da je ukupan učinak EU na Balkanu bio ispunjen strašnim neuspjesima, a SAD su morale više puta spašavati EU od njene slabosti, podjele i konfuzije. Da evropski lideri ne mogu - 2019. godine - da to priznaju i shvate da jednostavno ne postoji alternativa evroatlantskim integracijama za ovaj region, najviše je razočaravajuć e od svega ovoga. POBJEDA: Kako, sa druge strane, odlaganje politike proširenja utiče na zemlje i reforme u državama regiona?

DŽOZEF: Naravno, ovo oklijevanje i skepticizam u vezi sa proširenjem mogu da zaustave proces reformi u regionu. Dokaz je Sjeverna Makedonija. Blokirana od pristupanja EU i NATO od strane Atine, Skoplje je izgubilo najmanje deceniju pod Nikolom Gruevskim. Ironično, on je počeo kao ugledni reformator, kao ministar finansija u Vladi Georgievskog. Ali bez otvaranja prema EU, on se okrenuo autokratiji i nacionalizmu, otežavajuć i odnose sa Grčkom i preokrenuvši značajan napredak u institucijama. Premijer Zaev je naporno radio da bi se zemlja vratila na put reformi. I preuzeo je veoma hrabar (i mudar) korak u proboju sa Ciprasom. Izgleda da Brisel, Berlin, Pariz i drugi glavni gradovi ne shvataju rizike koje preuzimaju. Oni se žale na Orbanovu Mađarsku - a ipak stvaraju uslove da Gruevski i njegove slične kolege sarađuju sa mađarskim i ruskim uticajem.

POBJEDA: Crnogorski predsjednik Milo Đukanović nedavno je upozorio da bi zemlje poput Kine, Rusije i Turske mogle preuzeti vodeću ulogu na Balkanu ukoliko EU nastavi da pokazuje manjak inicijative. Vjerujete li u ovu mogućnost?

DŽOZEF: Ovo upozorenje Đukanovića je bilo na mjestu. EU i zemlje EU treba da obate pažnju, on je u pravu. Priroda mrzi vakuum. Ako EU i SAD oklijevaju ili su odsutne, onda će se vakuum popunti malignim uticajem Kine, Rusije i Turske – svaki od njih je prisutan u regionu i predstavlja prijetnju stabilnosti i napretku.

POBJEDA: Mislite li da bi SAD trebale da pokažu veću posvećenost Balkanu? Na koji način?

DŽOZEF: Da, vjerujem da bi SAD trebale pokazati već u posveć enost - i vođstvo - na Balkanu iako razumijem zašto Vašington nije voljan da to učini. Ključna pozicija SAD na Balkanu bila je izuzetno konstantna, čak i od početka jugoslovenske krize početkom devedesetih. Taj stav je sažet u ovoj rečenici: ,,To je evropski problem“. Naravno, Vašington razumije da EU nije sposobna da se nosi sa regionom, kao što sadašnja konfuzija oko proširenja to potvrđuje. Dva najozbiljnija problema - Kosovo i Bosna - ne mogu se riješiti bez američkog vođstva. Ponavljam: ne mogu se riješiti bez američkog vođstva, a ne samo sa američkim angažmanom ili podrškom EU. Predlažem da SAD preuzmu vodeć u ulogu u rješavanju kosovske krize, radeć i zajedno sa EU. Međutim, Vašington mora da odbaci opasnu fiksaciju na teritorijalnu zamjenu ili podjelu Kosova. Predlažem alternative o čemu sam pisao u Forin polisi magazinu u maju: (,,SAD Srbiji da ponude veći podsticaj za priznanje Kosova ili ‘neprijatnu alternativu’ ako to odbije“). Skoro 25 godina od evropskog kolapsa u Bosni i genocidnog masakra u Srebrenici, Brisel još uvijek nije u stanju da preuzme održivu, vodeć u ulogu u rješavanju preostalih otvorenih sporova i usmjeri region da zauzme svoje mjesto u Evropskoj uniji. To znači da SAD moraju još jednom prihvatiti ovaj teret i napraviti prodor koji ć e omoguć iti nastavak napretka i zadržati maligne aktere poput Rusije