Bare Žugića pokazuju novo lice

„U ovoj godini smo se usmjerili na istraživanja i "otkrivanja" grobnica na lokalitetu Bare Žugića koje su vremenom utonule u zemljište i koje je pokrio deblji sloj vegetacije, tako da je od početnog broja koji je bio 300 u ovom periodu istraživačkog rada taj broj dostigao cifru 370 a očekujemo da će do kraja istraživanja dostići i do 400”, kazala je za Portal Analitika Biljana Brajović direktorica Centra za konzervaciju i arheologiju govoreći o ovogodišnjim radovima na lokalitetu Bare Žugića koji je jedan od tri lokaliteta Stećaka koji su od 2016. godine stavljeni na listu UNESCO-ve liste zaštićenih kulturnih dobara.

Objavljeno: 14. 08. 2019 - 00:00

Cijeneći argumente nauke i struke, ministri kulture četiri države - Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske i Crne Gore, potpisali su u Sarajevu 2009. godine, Pismo namjere o uspostavljanju saradnje na pripremi i realizaciji zajedničkog projekta „Nominacija stećaka – srednjevjekovnih nadgrobnih spomenika za upis na Listu svjetske baštine UNESCO“.

U projektu valorizacije stećaka, urađena je tada zajednička UNESCO Tentativna lista reprezentativnih nekropola stećaka iz četiri dražave, na kojoj se nalaze tri nekropole iz Crne Gore, Žugića Bare i Grčko groblje, Novakovići, Opština Žabljak, sa 349 registrovanih stećaka i Grčko groblje, Zagrađe, Opština Plužine, sa 16 registrovanih stećaka, kao i urađeni elaborati o kulturnoj vrijednosti nominovanih nekropola.

Rezultat tih radova krunisan je odlukom Komiteta za svjetsku baštinu UNESCO, koji je na zasijedanju u Istanbulu od 10-20. jula 2016 godine, donio odluku o upisu stećaka - srednjevjekovnih nadgrobnih spomenika na UNESCO listu svjetske baštine.

Upis stećaka, kulturnog fenomena karakterističnog za područja Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije i Crne Gore, kao zajednička serijska nominacija četiri države koje uspješno sarađuju od 2009. godine je odobrena.

barezugica1

Status mjesta svjetske baštine dobilo je 28 lokaliteta sa područja 4 države, od čega tri nekropole stećaka sa područja Crne Gore. Grčko groblje u Plužinama, te Bare Žugica i Grčko groblje na Žabljaku, danas imaju status UNESCO mjesta svjetske baštine.

Centar za konzervaciju i arheologiju  i ove godine sprovodi istraživanja na lokalitetu stećaka Bare Žugića, kod Žabljaka. Nekropola stećaka Žugića Bare predstavlja jedinstveni primjer srednjovjekovne umjetnosti i stvaralaštva ovih prostora od sredine XIV i XV vijeka. Formirana je na neravnini blagog uzvišenja.

U literaturi se može pročitati da sadrži 300 stećaka od kojih je 240 ploča, 50 sanduka i 10 sljemenjaka. Finije obrađeni stećci se nalaze u sjevernom i središnjem dijelu nekropole, dok se većina tanjih ploča nalazi u južnom i jugoistočnom dijelu nekropole. Stećci su uglavnom postavljeni u nizovima, pravcem istok-zapad. Nejednake su veličine, nivoa obrade, ukrašenosti i stanja očuvanosti. Ukrašen je mali broj stećaka (23) od ukupnog broja istih na nekropoli.

Najčešći mitivi na stećcima su vrpce, okviri ili bordure, obične i tordirane vrpce, obični i stilizovani krstovi i lukovi sa strijelama. U manjem broju su zastupljene arkade, povijene lozice sa trolistovima, vrpcom spojena tri koncentrična kruga, rozete, polumjeseci, mač i štit. Javljaju se i horizontalni ukrasi sa cik-cak linijama, biljna stilizacija, jabuka i dr.

Dosada je konstatovano da nekropola Žugića Bare ima vidna oštećenja zbog pozicije i uticaja faktora i slijeganja terena. Stećci su pomjereni sa svog prvobitnog ležišta (prevrnuti). Pojedini su izvaljeni na stranu zbog svoje težine i proporcija, a istovremeno su i utonuli u tlo. Na svim stećcima ima većih ili manjih pukotina, koje će u daljem procesu lomiti stećak na manje djelove prirodne stijene. Površine svih stećaka prekrivene su lišajevima raznih vrsta kao i mahovinama u manjem obimu.

barezugica2

Nakon što je lokalitet Bare Žugića od 2016. god. stavljen na UNESCO-vu listu zaštićenih kulturnih dobara Centar za konzervaciju i arheologiju počeo je istraživanja iz kojih će se izraditi plan i projekat sprovođenja konzervatorskih mjera.

Centar za konzervaciju i arheologiju je otpočeo sa istraživanjima u prošloj godini, a nastavio sa radom u 2019. god. Govoreći za Portal Analitika o zatečenom stanju na lokalitetu  Biljana Brajović direktorica Centra za konzervaciju i arheologiju je kazala da se ne može se reći da je dobro a ni u potpunosti loše,  ali ipak s obzirom na poziciju lokaliteta i na klimatske uslove u kojima se stećci nalaze stanje je ipak solidno ali će zahtijevati više radova oko njihovog očuvanja.

Brajović navodi da se lokalitet ne održava redovno i kako bi trebalo,  tako da se nada da će u narednom periodu kada se pređe na sprovođenje konzervatorskih mjera i na konkretnu valorizaciju lokaliteta i taj segment početi da funkcioniše i postane organizovan dio kulturno-turističke ponude opštine Žabljak.

-“U proteklom periodu Centar za konzervaciju i arheologiju je u saradnji sa CNR-om iz Italije  uradio geofizička istraživanja, kao i geološka, hemijsko-biološka istraživanja u saradnji sa stručnjacima Prirodnjačkog muzeja Crne Gore, i na taj način smo došli do prvih strateških smjernica i na osnovu tih izvještaja smo i usmjerili ovogodišnja istraživanja i nastavili sa izradom dokumentacione baze podataka koja će postaviti smjernice čuvanja i prezentacije ovog lokaliteta” – kazala je Biljana Brajović direktorica Centra za konzervaciju i arheologiju, navodeći da će posao restauracije i konzervacije na lokalitetu Bare Žugića potrajati još dugo vremena.

barezugica3

Za narednu godinu pripremamo elaborat sa prijedlogom mjera na koji očekujemo saglasnost od MKO (međunarodni koordinacioni odbor) i počeli bi sa sprovođenjem konzervatorskih radova koji bi podrazumijevali vraćanje Stećaka u početne pozicije, uklanjanje mikoorganizama sa površine, uzimanje otisaka svih reljefnih prikaza sa površina kao i konsolidaciju i zaštitu kamenih ploča kazala je Biljana Brajović za Portal Analitika govoreći o budućim aktivnostima koje će se sprovoditi na ovom lokalitetu.

 Da se radi o kompleksnom i dugoročnom radu pokazala su ovogodišnja istraživanja na ovom lokalitetu gdje je samo u ovogodišnjoj kampanji broj prepoznatih objekata dostigao cifru od 400 samo na ovom lokalitetu.

-U ovoj godini smo se usmjerili na istraživanja i "otkrivanja" grobnica na lokalitetu Bare Žugića koje su vremenom utonule u zemljište i koje je pokrio deblji sloj vegetacije, tako da je od početnog broja koji je bio 300 u ovom periodu istraživačkog rada taj broj dostigao cifru 370 a očekujemo da će do kraja istraživanja dostići i do 400”- kazala je za Portal Analitika Biljana Brajović direktorica Centra za konzervaciju i arheologiju govoreći o ovogodišnjim radovima na lokalitetu Bare Žugića koji je jedan od tri lokaliteta Stećaka koji su od 2016. god.stavljeni na listu UNESCO-ve liste zaštićenih kulturnih dobara.

Planova je dosta i za nadati se da će stećci konačno institucionalnom zaštitom, kontinuiranim konzervatorskim mjerama i nadzorom, biti trajno sačuvani dio kulturne baštine Crne Gore.