Detalji novog zakona o useljavanju u Njemačku: Hoće li gradjanima Crne Gore biti lakše ili teže?

Štefan Majer, državni sekretar u MUP-u Nemačke, ekskluzivno za "Dojče vele" govori o detaljima novog zakona te kako postupati kada na snagu stupi novi zakon, a još bude na snazi takozvano pravilo za Zapadni Balkan.

Objavljeno: 17. 08. 2019 - 20:18
ILustracija

DW: Koje su glavne osobine novog zakona o useljavanju?

MAJER: U središtu zakona o useljavanju stručne radne snage su stručnjaci, odnosno kvalifikovani radnici iz zemalja koje nisu članice Evropske unije. U mnogim segmentima je primjetan manjak stručnjaka i zato ćemo omogućiti useljavanje u Nemačku radi zapošljavanja – kao i dolazak u svrhu potrage za radnim mjestom i mestom za stručnu obuku. Ovim zakonom se po prvi put uvodi jedinstveni pojam stručnjaka odnosno kvalifikovanog radnika.

Ubuduće se više neće primenjivati pravilo po kojem prednost pri zapošljavanju imaju državljani Nemačke ili neke druge zemlje EU. Takođe se ukida i lista takozvanih deficitarnih zanimanja tako da će se sve grupe zaposlenih tretirati na isti način.

DW: Šta znači – kvalifikovani radnik? Koju školsku spremu mora imati jedan takav kandidat?

MAJER: Na prvom mjestu nam je važno da standarde za stručnu kvalifikaciju regulišemo kao što smo to već uradili sa diplomama akademskog obrazovanja. Dakle, prema novom zakonu, svako ko je u svojoj domovini stekao kvalifikaciju koja je ravnopravna – po standardima koji za tu vrstu kvalifikacije važe u Nemačkoj – može pod olakšanim okolnostima da se useli u Nemačku, kako bi radio ili tražio prikladan posao.

Važno nam je dobro poznavanje njemačkog jezika: u nekim oblastima je dovoljno znati osnove jezika, za zapošljavanje je potreban nivo B1, a za mjesto u obrazovanju B2.

povezani tekst: https://portalanalitika.me/clanak/338037/sve-vise-mladih-odlazi-niko-za-to-ne-haje

DW: Kada i kako će se proveravati kvalifikacije i znanje jezika?

MAJER: Nama je važno da se uslovi za dolazak u Njemačku provere prije planiranog dolaska. To će se obavljati preko diplomatskih predstavništava.

Tu treba napomenuti da postoji i mogućnost dokvalifikacije u Njemačkoj. Znači – ako neki stepen kvalifikacije nije dovoljan za izdavanje dozvole za useljavanje radi zapošljavanja onda se tom kandidatu može omogućiti da potrebnu dodatnu kvalifikaciju stekne i u Nemačkoj.

DW: Diplomatska predstavništva su već sad vrlo opterećena. Od uvođenja posebnih pravila za zemalje Zapadnog Balkana u njemačkim konzulatima i ambasadama u tim zemaljama se na termine čeka i duže od godinu dana. Kako namjeravate da riješite ovaj problem?

MAJER: Moram naglasiti da pravilo o zapošljavanju građana Zapadnog Balkana nema veze s novim zakonom o useljavanju stručne radne snage.

Pravilo o zapošljavanju građana Zapadnog Balkana sadrži i mogućnost zapošljavanja i polukvalifikovanih i nekvalifikovanih radnika. I to je dovelo do toga da za nekvalifikovane radnike obrada podataka traje vrlo dugo. Ne bih rekao da će u svim predstavništvima doći do gužvi i zastoja, jer se novi zakon ciljano obraća samo kvalifikovanim radnicima.

Ali pojačane navale na diplomatska predstavništva naravno nisu isključene. Tu će sigurno doći do pojačanja osoblja. Ali to je zadatak ministarstva spoljnih poslova.

DW: Kad smo već o pravilu o zapošljavanju građana Zapadnog Balkana – ova mjera ističe krajem 2020. Znači, novi zakon i ovo pravilo postojaće paralelno najmanje godinu dana. Koje pravilo će imati prednost?

MAJER: Pravilo o Zapadnom Balkanu nije ničim povezano s novim zakonom. Još nije odlučeno da li će ovo pravilo biti produženo. Narednih mjeseci ćemo, i to ne samo u ministarstvu unutrašnjih poslova, intenzivno da se bavimo pitanjem, da li produžiti ili ne.

Na neki način, građani sa Zapadnog Balkana su privilegovani. Ko ispunjava uslove za useljavanje po oba pravila može da izabere ono koje je za njega povoljnije. Ako neko ne ispunjava zahteve za useljavanje po novom zakon onda za tu osobu još uvek postoji mogućnost useljavanja u Nemačku na osnovu pravila o Zapadnom Balkanu.

Ovom prilikom, međutim, želim da napomenem da je kroz mjeru o zapošljavanju građana Zapadnog Balkana u Nemačku došao veliki broj polukvalifikovanih i nekvalifikovanih i najvećim dijelom i starijih radnika. To budi bojazni da bi Nemačka mogla biti suočena sa dodatnim opterećenjima povezanim s penzijom ovih radnika.

Tu dolazimo do pravila o starijim useljnicima koje sadrži novi zakon.

Da, stariji od 45 godina će još u svojoj domovini morati da dokažu da su dovoljno uplaćivali u penzijsko osiguranje. To je jedna mogućnost. Druga je da na novom radnom mjestu u Nemačkoj zarađuju najmanje 3.600 evra bruto.

Pozadina ove mere je da se zbog novog zakona o useljavanju ne desi da stariji od 45 godina dolaze u Njemačku i već poslije nekoliko godina padnu na teret njemačkog socijalnog sistema. Mislim da je ovo pravilo pravedno i opravdano.

A moramo reći i da postoje izuzeci od ovog pravila – ako postoje posebni lokalni ili ekonomski razlozi.

DW: Šta kaže novi zakon u useljevanju kada se radi o dovođenju porodice?

MAJER: Tu se ništa nije promijenilo. Moraju biti ispunjeni uslovi koji važe i danas, a to su – dovoljno veliki prostor za stanovanje i mogućnost materijalnog izdržavanja porodice.

Na upit Dojče velea iz Ministarstva unutrašnjih poslova je objašnjeno da će za vrijeme preklapanja dva pravila, za stručnjake biti bolje da svoj proces useljavanja obave putem novog zakona, jer on nudi veću pravnu sigurnost. Prednost pravila o Zapadnom Balkanu je da nije potrebno priznanje diploma nego je za useljavanje dovoljan radni ugovor poslodavca u Njemačkoj.