Fali ljekara, ali rade i posao koji bi drugi trebalo da završavaju

Osim što nema doktora na birou, veliki je i odliv ljekara koji iz hitne pomoći idu na specijalizacije za Klinički centar i druge bolnice. Kada oni odu, nema zamjene i zato je nedostatak kadra po gradovima – kazao je Saša Stefanović

Objavljeno: 23. 08. 2019 - 06:20

Zavod za hitnu medicinsku pomoć posljednjim konkursom raspisao je 15 slobodnih radnih mjesta za koja se nije javio nijedan doktor - kazao je za Pobjedu direktor ove zdravstvene ustanove Saša Stefanović. On je potvrdio tvrdnje Sindikata doktora medicine da fali ljekara u službama hitne pomoći.

ODLIV KADRA

Stefanović je istakao da na birou rada nema doktora medicine, te da je to osnovni razlog deficita ljekara u zdravstvenim institucijama. Dodatni problem, pojašnjava on, je i to što se najveći broj mladih ljekara kratko zadržava u jedinicama hitne pomoći, jer odlaze na specijalizacije. - Osim što nema doktora na birou, veliki je i odliv ljekara koji iz hitne pomoći idu na specijalizacije za Klinički centar i druge bolnice. Kada oni odu, nema zamjene i zato je nedostatak kadra po gradovima.

To je nešto što ne krijemo. Ali mi u gradovima moramo po zakonu da održavamo 24 časa hitnu pomoć i pitanje je da li je bolje da imamo tri doktora i da oni pokrivaju traženo ili da ugasimo hitnu pomoć – kazao je Stefanović. Prije nekoliko dana u Pljevljima se dogodio incident, kada je pacijentkinja koja je tražila pomoć u hitnoj službi upućena kod izabranog ljekara, jer je ekipa Hitne žurila na intervenciju po pozivu iz jednog lokala u kojem je pozlilo gostu.

Nezadovoljna pacijentkinja prvo je nasrnula na medicinski tim, a onda i kamenicom gađala ambulantno vozilo. Tim povodom oglasili su se iz Sindikata doktora medicine upozoravajući da će sve veći deficit medicinskog kadra stvarati sve veće nezadovoljstvo pacijenata i objašnjavajući da je do incidenta došlo jer u Hitnoj pomoći u Pljevljima nema dovoljno ljekara. Stefanović je potvrdio da je sistematizacijom u toj ustanovi predviđeno pet ljekara, ali i da ih nema.

Precizirao je i da sistematizacija nalaže da obavezno bude makar jedan ljekar u smjeni što, kako kaže, ispunjavaju. - U Pljevljima je ili jedan doktor na odmoru, neki su na bolovanju. Ono što je važno jeste da u smjeni uvijek imamo po jednog ljekara – kazao je Stefanović. Službe hitne pomoći, objašnjava naš sagovornik, osim deficita doktora opterećuje i praksa da svakodnevno primaju pacijente čiji zdravstveni problemi upućuju na druge medicinske centre koji ih, kako je kazao, neopravdano usmjeravaju na hitnu. Na taj problem, dodaje, više puta je ukazivao resornom ministarstvu.

PITANJA

U svijetu hitna pomoć postoji da bi se čovjeku kome su ugrožene osnovne životne funkcije pružila pomoć. Mi u 95 posto slučajeva radimo stvari koje nijesu te prirode, radimo posao koji nama ne pripada i nikog ne vraćamo. Pacijenti se obrate na određene medicinske adrese koje ih potpuno neopravdano preusmjere na hitnu pomoć. To je stvar kojom se treba hitno i sistemski pozabaviti. Zašto ne rade i da li svi rade posao iz svog domena onako kako to obaveza i zakon nalažu – pitanje je, kaže Stefanović, kojim treba da se pozabave svi u zdravstvenom sistemu. Ukazuje i na problem kućnih posjeta.

 - Ko je u obavezi i ko zaista odlazi u kućne posjete, reanimira? Da li je to posao koji treba da rade isključivo zaposleni u hitnoj pomoći ili je to obaveza i drugih medicinskih nivoa? Ko prima pacijente u pojedinim gradovima, danima, kada nijesu dostupni domovi zdravlja i da li tu praksu treba mijenjati – neka su od pitanja, kako kaže, na koja treba odgovoriti sistemski.

Žena iz Pljevalja neće odgovarati

Iz Osnovnog državnog tužilaštva u Pljevljima saopšteno je Pobjedi da žena koja je nasrnula na ekipu Hitne pomoći i kamenovala ambulantno vozilo neće odgovarati.

- Nakon prikupljenih obavještenja dežurna državna tužiteljka se izjasnila da u konkretnoj radnji nema elemenata bića bilo kog krivičnog djela za koje se goni po službenoj dužnosti – kazao je rukovodilac ovog tužila štva Milivoje Tomčić.