Kako zauzdati Trampa i Džonsona?

Već uoči sastanka na vrhu G7 je počela predstava: britanski premijer želi da se cjenka oko Bregzita, Tramp poručuje Evropljanima da budu „više Američki“.

Objavljeno: 24. 08. 2019 - 14:53

Domaćin susreta je optimističan – ali bez konkretnih očekivanja, piše Dojče vele.

Francuski predsjednik Emanuel Makron će na sastanak na vrhu grupe zemalja G7 koji je sazvao u ljetovalištu Bijaric u svakom slučaju stići svjež: tek je ove sedmice stigao sa tronedjeljnog odmora u predsjedničkom ljetovalištu u Breganjonu.

Zadatak koji Makron ima na samitu od subote do ponedjeljka djeluje gotovo kao nemoguća misija: u svakom slučaju izbjeći neuspjeh kakav se dogodio na prošlom susretu G7 u Kanadi.

Jer tada su američkog predsjednika Donalda Trampa još nekako namolili da potpiše završni dokument susreta – ali je Tramp u rekordnom roku povukao potpis i ostavio tadašnjeg domaćina, kanadskog premijera Džastina Tridoa da se crveni od sramote i pjeni od bjesa. Takvu sudbinu Makron svakako želi da izbjegne.

Mnoštvo razloga za svađu

I to iako je na programu ovog samita više nego dovoljno tema gdje će lako izbiti svađa: odnos prema Iranu, zaštita klime – i najnovija inicijativa Makrona, problem Brazila i njegove eksploatacije prašume Amazona gdje sada bjesne požari, pitanje poreza za globalne internet-koncerne, treba li opet prihvatiti Rusiju u ovu grupu uprkos aneksiji Krima...

A onda su tu i sasvim lični interesi nekih od gostiju: britanski premijer Boris Džonson želi da izbori ustupke za Bregzit – i tu može računati na podršku američkog predsjednika, tu je i problem američkih carina i trgovinskih odnosa...

Domaćin je zato unaprijed upozorio goste da takvi sukobljeni interesi slabe sve zemlje G7 i umanjuju njihovu težinu u svjetskim razmerama.

Makron kaže da, s obzirom na sve veću moć koja se osjeća sa Dalekog Istoka, Zapad ne može sebi da dopusti slabosti i mora da aktivno učestvuje u formiranju novog poretka. Naravno, član G7 je i Japan, ali je jasno na koga se tu misli: Evropa i Zapad bi se na poslijetku mogli naći u „ulozi vazala“ nove velesile Kini.

Sve je to iz prohujalih vremena?

Makron je goste pozvao u palatu iz doba koju će možda samo Evropljani smatrati vrhuncem: u Hotel de Palais koji je građen po nalogu posljednjeg francuskog monarha Napoleon III i to za njegovu suprugu. Bilo je to sredinom 19. vijeka, dakle u doba dok su Evropljani vladali kolonijama širom svijeta.

Palata podsjeća na davno prošla vremena i svijet kakav više ne postoji, ali se mnogi pitaju da li je i G7 jednako prevaziđen. Tim prije što se neuračunljivim potezima predsjednika Trumpa – a tu ne zaostaje ni novi britanski premijer Džonson – pokazuje da je došlo doba nacionalističkih politika, a ne međusobnog dogovora i sporazuma.

Makron na to pitanje odgovara: treba jednostavno smanjiti očekivanja od takvih susreta – i raditi dalje. On je onda spreman da ovakve susrete shvati kao laboratoriju gdje se mogu postaviti važna pitanja i barem čuti šta ko o tome misli. To ne znači da se mora očekivati nekakva zajednička izjava i zaključak

„Ovako nešto je prvi put“

„Na veoma neformalan način ćemo razgovarati o velikim temama, o bezbjednosti, trgovini i svjetskoj ekonomiji. I tek onda ćemo vidjeti da li ima dovoljno materijala za nekakvu završnu izjavu“, rekao je Makron novinarima.

To je prekid dosadašnje prakse: doduše sasvim na početku je G7 i bio zamišljen kao sasvim lični susret čelnika najvažnijih industrijskih zemalja, ali se tokom četiri decenije pretvorio u susrete gdje su se te države, na osnovu zajedničkih političkih i ekonomskih vrijednosti, smatrale obavezne da i drugima saopšte šta misle.

Takav multilateralizam je aktuelnom američkom predsjedniku potpuno stran. Zato će i sastanak u Bijaricu biti sastanak neizvjesnosti: čak i diplomate koje su pripremale ovaj susret ne znaju što da kažu.

„Ovo je prvi put uopšte da odlazimo na jedna ovakav susret na vrhu, a da već nemamo pripremljenu završnu izjavu“, priznao je jedan od diplomata Evropske unije.