Joanikije: Ćirilično slovo gonjeno, spaljeno, zabranjivano i osuđivano

U organizaciji Narodne biblioteke iz Budve i Udruženja izdavača i knjižara Crne Gore, na Trgu izmedju crkava u Starom gradu u Budvi, sinoć je počeo Treći književni festival “ĆIRILICOM”, koji će trajati do 15. septembra.

Objavljeno: 02. 09. 2019 - 08:47

Književni festival “Ćirilicom”, okupiće po treći put, najčitanije pisce, pjesnike, eseiste i lingviste. “Ćirilica je za ove tri godine postojanja, prepoznata kao manifestacija od značaja za kulturu grada Budve, zbog cilja kojem stremi, a to je promovisanje i čuvanje ćiriična kulturne istorije i baštine, kazao je otvarajući ovogodišnji festival, predsjednik Opštine Budva Marko Carević.

„Ćirilicu, ne smijemo zaboraviti, jer je to naše prvo pismo, pismo našeg naroda i naše culture, al ii blago drugih balkanskih i evropskih naroda. Otvaram festival “Ćirilicom”, uvjeren da ćemo  kroz ovakve maniafestacije, istrajati u očuvanju ćirilice, kao važnog temelja naše culture i identiteta", kazao je Carević.

Predsjednik Savjeta Narodne biblioteke Budva dr Predrag Zenović je pored ostalog rekao, da ova manifestacija, treću godinu za redom, slavi jedno dugovjekovno pismo i sve što sa tim pismom ide, civilizaciju i kulturu, koje na tom pismu opstaju.

„Prošle godine, ovaj Festival, pretrpio jednu dehementnu oilitizaciju, od strane jednog dijela javnosti i medija i mislim da je to bio pokazatelj, koliko kod nas, često kultura služi da se na žalost politizuje, ali je festival “Ćirilicom” i tada, a mislim da će planiranim programpm i ove godine, koliko je kultura veća i šira, od bilo koje politike, a posebno kada se govori o jenom pismu, koje je staro 11 vjekova“, rekao je pored ostalog Zenović.

Episkop budimljansko nikšićki Joanikije, osvrćući se, zašto je prošle godine festival “Ćirilicom” u Budvi bio napadan je kazao, da to nije ništa čudno i neobično.

„Ćirilično slovo je hristoliko i oni, koji su vjerovali u njega, često su bili gonjeni, kazao je on. Ako Hrišćane poistovjetimo sa Hristom, a nas Srbe sa ćirilicom, onda ćemo vidjeti, kako je ćirilično slovo, često bilo gonjeno, spaljeno, zabranjivano i osuđivano. Imamo takve slučajeve u ranijoj prošlosti, u nedavnoj prošlosti, ali i sada“, kazao je Joanikije.

„To jeste potvrda njegove hristolikosti, ali istovremeno i njegove neuništivosti, njegove duhovne snage. Jer, oni koji mogu da izdrže tolika stradanja i gaženja, a ipak ostaju svoji na svome i ne promijene identitet, to znači da su božanski i božiji“, istakao je pored ostalog vladika Joanikije, prenosi budvanski ART PRESS. 

Govoreći na temu Divoševo jevandjelje dr Milena Martinović je kazala, da je riječ o izuzetnom spomeniku kulture, koji je pisan 1.330 godine za srpskog plemića Divoša Tihornovića. Pisano je, kako je kazala, na pergamentu, sadrži 186 listova, sa 22 reda po stranici. Pisao ga je Manojlo Grk, a značajno je i po ljepoti ukrasa i aluminacije.

Danas se nalazi u Cetinjskom manastiru, a riječ je o značajnom spomeniku kulture, kazala je pored ostalog dr Milena Martinović.

Govoreći o Divoševom četvorojevandjelju, dr Viktor Savić je rekao, da da spade  u grupu takozvanu bosansko humskih, srpskosovenskih spomenika, starijih od Miroslavljevog jevandjelja. Pretpostavlja se, dag a je pisao Manojlo Grk u Kotoru, pa ispada, da je Divoševo jevandjelje, organski bilo vezano za Crnu Goru, predstavljajuči dragocjeni spomenik culture. 

U kulturnom progranu, učestvovao je i hor “Sveti Jevstatije Prevlački” iz Budve.

U ponedjeljak, 2. septembra, na Trgu izmedju crkava u Starom budvanskom gradu,  o X vjekova srpske književnosti, govoriće akademik Miro Vuksanović i novinar i pisac Novica Djurić.

“Ćirilični  natpisi na stećcima” jedna je od tema fetivala o kojoj će govoriti Goran Komar i Radomir Uljarević, dok će 4. septembra biti izvedena pozorišna predstava “Prepiska Marine Ctetajeve i Borisa Pasternaka“, u režiji Vide Ognjenović.

O “Budvanskom krugu Vide Ognjenović“, govoriće Vida Ognjenović i Božena Jelušić, dok će izložba pod nazivom Zemljotres, katastrofa 1979. – 2019.,  govoriti mr Jelena Lazić, Željko Mitreović i Vanja Kuznjecov.