Mladi u Crnoj Gori teško napuštaju roditeljski dom

Prema posljednjim podacima Eurostata skoro 72 odsto mladih u Crnoj Gori živi sa svojim roditeljima. Prema mišljenju stručnjaka nedostatak novca i adekvatnog posla prolongira odlazak iz kuće, ali i uticaj sredine i običaj da muška djeca što duže ostanu sa roditeljima kako bi proces osamostaljivanja odložili.

Objavljeno: 15. 09. 2019 - 10:03

Na Balkanu se u roditeljskom gnijezdu živi najduže. Tako Crnogorci porodične domove u prosjeku napuštaju sa 33 godine, Hrvati sa 32.

U Crnoj Gori, kao i u zemljama regiona, uobičajena je pojava takozvano produženo djetinjstvo ili život sa roditeljima u četvrtoj, pa i u petoj deceniji života.Tražili smo odgovore na pitanja: kakve su posljedice i da li su za ovakav način života razlozi samo ekonomske prirode ili odsustvo volje da se preuzme odgovornost i započne samostalan zivot.

„Kod nas odlazimo od porodice onda kada treba da zasnujemo porodicu, što je mozda u psihologiji pogrešno. Odlozak od roditelja bi trebalo da se desi onda kada je ta osoba spremna da samostalno vodi svoj život. Kako je danas u nasoj zemlji teško živjeti od jedne plate, onda čekamo da imamo dvije, ili neki dodatni posao, da bismo se usudili da počnemo samostalni zivot“, ističe psiholog Radmila Stupar.

Mladi se u našoj zemlji, reklo bi se po statistici, sve teže suočavaju sa odrastanjem i odriču komfora koji imaju kod roditelja.

„Imamo i malo razmaženiju djecu koja vole da i kada rade imaju svoju platu za sebe i za svoje neke dodatne benefite, a da osnovno što im treba dobijaju od svoje porodice, što je malo kulturološki. U kojoj god da ste životnoj dobi majka kuva najbolje, ali trebalo bi znati da je u životu mnogo više od kuvanja, i da možemo kod mame poći u toku vikenda“, kaže  Stupar.

Ono što zabrinjava je činjenica da ovaj prelazni period suviše dugo traje.

Podaci Monstata pokazuju da ako imamo na umu socijalne markere odraslosti kao što su završeno obrazovanje, napuštanje roditeljskog doma, zaposlenje, stupanje u brak, finansijska nazavisnost –   gotovo 50 odsto mladih od 19 do 25 godina, odnosno svaka deseta osoba od 26- 35 godina nema nijednu takvu karakteristiku.