Pravoslavna crkva Crne Gore stavila bi tačku na podjele

U Srpskoj pravoslavnoj crkvi u Crnoj Gori, ali i u Srbiji postoji zdravo tkivo, baš kao i u Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi, što će biti osnova, vjeruje istoričar Radomir Đurović, za ujedinjenje ove dvije crkve u našoj zemlji, koja bi se zvala pravoslavna crkva Crne Gore.

Objavljeno: 16. 09. 2019 - 07:02

Ovaj mladi naučnik nezadovoljan je i odnosom naučnih institucija u Crnoj Gori prema važnim društvenim pitanjima, posebno Istorijskog instituta i Crnogorske akademije nauka i umjetnosti.

- Uporno ćute na sva pitanja od društvenog značaja. Naročito identitetska. Pošto ni jedna ni druga institucija nije izašla sa konstruktivnim rješenjem, postavlja se pitanje zašto se finansiraju i na što troše novac poreskih obveznika. Ako ništa drugo, morali su da podrže predsjednikovu inicijativu – poručio je naš sagovornik.

POBJEDA: Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović ponudio je svojevrsnu platformu za rješavanje crkvenog pitanja - formiranje pravoslavne crkve Crne Gore. Smatra da bi crkva bez nacionalnog predznaka stavila tačku na podijeljenost pravoslavnih vjernika. Kako gledate na tu inicijativu?

ĐUROVIĆ: Blagonaklono gledam na inicijativu predsjednika Đukanovića za rješenje crkvenog pitanja. Tim prije jer će samo takva, nekompromitovana vjerska institucija, odana Crnoj Gori, a ne inostranim centrima moći, biti u stanju da prevaziđe velike podjele koje postoje između vjernika Crnogorske pravoslavne crkve i Srpske pravoslavne crkve.

Istorijsko iskustvo nam je pokazalo da CPC i SPC to nijesu u stanju da urade. Naprotiv, još ga više potpiruju i raspaljuju podjele, iako većina pravoslavnih vjernika želi da dođe do istinskog pomirenja. Narodu je dosta podjela u kojima su odrasle generacije Crnogoraca, zbog toga smatram da će i pored aktuelne skeptičnosti na kraju objeručke prihvatiti realnost pravoslavne crkve Crne Gore.

POBJEDA: Poglavari dvije pravoslavne crkve u našoj zemlji – Crnogorske pravoslavne crkve, koja je obnovljena 1993. i Srpske pravoslavne crkve, u razgovoru za Pobjedu kategorično su odbacili, kao neprihvatljivu, ovu ideju. Smatrate li da je moguće da crkveni poglavari promijene mišljenje?

ĐUROVIĆ: Ukoliko je državna vlast uistinu spremna da se uhvati u koštac sa crkvenim pitanjem, a ja vjerujem da jeste, crkveni poglavari vremenom će promijeniti svoje mišljenje. Treba imati na umu da je država starija od crkve i da crkva i te kako zavisi od nje.

Vjerski velikodostojnici to vrlo dobro znaju i neće željeti da se igraju sa beneficijama koje redovno dobijaju od države i eventualnom krivičnom odgovornošću u koju su neki debelo zaglibili. Dakle, mnogo izbora za kalkulisanje nemaju i toga su oni, uz svo protivljenje, debelo svjesni.

POBJEDA: CPC i SPC su eksponenti potpuno suprotnih i suprotstavljenih vrjednosnih sistema, osim toga SPC i njeni poglavari ključni su nosioci velikosrpske ideologije i negatori crnogorske države i nacije. Kako je i da li je moguće to pomiriti?

ĐUROVIĆ: Nije jednostavno izmiriti takve krajnosti, to je nesumnjivo. Ali kada država uvede nultu toleranciju za ponašanje crkve i ne bude gledala kroz prste na zapaljive poruke koje nam s vremena na vrijeme šalju vjerski poglavari, i njihove nezakonite poslove, stvari će se dovesti u red. Dakle, vrijeme je da se po pitanju crkve država konačno uozbilji i rezultati će ubrzo biti vidljivi.

No, kako se do sada mnogo čemu gledalo kroz prste, stvorila se iluzija da je crkva moćnija od države, što naravno nije tačno.

POBJEDA: Pod kojim okolnostima bi bilo i da li je moguće ujedinjenje ove dvije crkve?

ĐUROVIĆ: Mišljenja sam da u SPC kako u Crnoj Gori, tako i u Srbiji postoji zdravo tkivo, baš kao i u CPC-u. Biće svakako neophodno mnogo diplomatskog takta i kompromisa da se to sprovede u djelo, jer se istorijski sporazum koji država namjerava postići oko ujedinjenja crkve, može ostvariti samo ukoliko svi na neki način budu zadovoljni. Svako drugo rješenje neće biti sporazum. Svakako, ne treba očekivati da problema neće biti, ali treba vjerovati u istorijski uspjeh ovog sporazuma.

POBJEDA: Na koji način će se, prema Vašem mišljenju, političke elite odrediti prema Đukanovićevoj inicijativi?

ĐUROVIĆ: Onaj dio političke elite koji i dan-danas kategorički odbija da prizna Crnu Goru za svoju domovinu, a pritom koristi sve blagodeti državnog aparata, bez puno razmišljanja odbiće inicijativu predsjednika Đukanovića, kako se ne bi pomjerili sa mrtve tačke i samim tim riješili višedecenijsko pitanje pravoslavne crkve u Crnoj Gori. Dok s druge strane, onaj dio političke elite koji blagonaklono gleda na vizionarsku inicijativu predsjednika Đukanovića istinski vjeruje da je došlo vrijeme da se riješi ovo pitanje i da će Crna Gora u potpunosti zaokružiti suverenitet, kako u svjetovnom, tako i duhovnom pogledu.

Ovdje nije problem samo kako će se politička elita odrediti prema navedenoj inicijativi. Svjedoci smo da najstarija naučna institucija u Crnoj Gori, Istorijski institut, kao i CANU, uporno ćute na sva pitanja od društvenog značaja. Naročito identitetska. Pošto ni jedna ni druga institucija nije izašla sa konstruktivnim rješenjem, postavlja se pitanje zašto se finansiraju i na šta troše novac poreskih obveznika. Ako ništa drugo, morali su da podrže predsjednikovu inicijativu.

(Opširnije u Pobjedi)