Bebe u utrobi imaju mišiće ruku nalik gušterima

Djeca u majčinoj utrobi imaju mišiće poput guštera, koje će izgubiti prije nego što se rode, otkrili su naučnici.

Objavljeno: 03. 10. 2019 - 22:05

Iako prolazni, vjerovatno su u pitanju jedni od najstarijih osataka evolucije kod čovjeka, tvrde biolozi u časopisu Development.

Smatraju da su stari 250 miliona godina - kada su gmizavci prešli u sisare.

Još uvijek nije jasno zašto ih ljudsko tijelo formira, a potom uništava prije rođenja.

Biolozi misle da razvijanje ovih mišića može da bude odgovor na to zašto su palčevi tako pokretljivi. Palčevi, za razliku od drugih prstiju, sadrže dodatni mišić.

Jako rijetko se dešavalo da djeca i odrasli imaju dodatni mišić na prstu ili ruci, ali nikada nijesu imali sve dorsometakarpale koje su naučnici uočili na 3D skenu embriona i fetusa starih između sedam i trinaest nedjelja.

Čak i kada postoje, povezuju se sa deformitetima udova. A biolozi navode da njihova otkrića, na 15 beba u razvoju, mogu da pomognu da se rasvjetle slučajevi ovakvih urođenih mana.

Glavni istraživač na projektu, dr Ruj Diogo sa Hauard univerziteta u Americi, kaže da „imamo mnogo mišića u palčevima, pravimo precizne pokrete, ali smo i izgubili dosta mišića ostalih prstiju.

„U našoj evoluciji, nijesu nam toliko potrebni".

„Zašto su oni tu? Pa, vjerovatno u evoluciji ne možemo samo da kažemo 'gledaj, obrisaću mišiće iz svih prstiju, osim onog iz palca'."

„Vjerovatno to nije lak proces. Vjerovatno moramo da formiramo ovaj sloj mišića koji potom nestane iz ostalih prstiju, a ostane na palcu."

Nepotrebni delovi tela?

Dr Diogo kaže da su strukture mišića impresivnije od ostalih ostataka evolucije koji su se zadržali kod ljudi, poput umnjaka, slijepog crijeva i trtične kosti.

 

bebe2

 

„Ovi mišići su se izgubili prije 250 miliona godina", rekao je.

„Nijedan odrasli sisar, ni pacov, ni pas, nema te mišiće. Zaista je impresivno, jer je to bilo tako davno."

„Ranije je izgledalo kao da bolje poznajemo razvoj riba, žaba, pilića i miševa od sopstvene vrste, ali ove nove tehnike nam omogućuju da detaljnije sagledamo ljudski razvoj."

Dr Serđo Almećija, antropolog koji proučava evoluciju majmuna i ljudi u Američkom prirodnjačkom muzeju, kaže da su ova otkrića pružila dublji uvid u ljudski razvoj, ali podstakla mnoga pitanja.

„To nam omogućava da - precizno - vizualizujemo u kom trenutku tokom razvoja se neke strukture ljudskog tijela pojavljuju ili nestaju", rekao je.

„Jako bitno pitanje za mene je 'Što još propuštamo? Što možemo da otkrijemo ako detaljno istražimo čitavo ljudsko tijelo tokom njegovog razvoja?'"

„Što uzrokuje da neke sturkture nestanu, a zatim se ponovo pojave? Vidimo kako se to dešava, ali zašto se dešava?"

Biolozi planiraju da detaljnije izuče i druge dijelove ljudskog tijela.

Već su proučavali stopala i otkrili su da se i tamo razvijaju, a zatim gube dodatni mišići, dok su bebe još u majčinoj utrobi.

Majmuni još uvijek imaju ove mišiće i koriste ih za penjanje ili držanje objekata nogama.

„Gubimo neke od ovih stvari, nije da kao vrsta postajemo bolji i da napredujemo. Ne, gubimo svojstva koja bi nas učinila super-ljudima", kaže dr Diogo.

„Super-ljudi bi zadržali te mišiće, jer bi tako sve prste mogli da pomjeraju kao palčeve."

„Izgubili smo ih jer nam nijesu potrebni."