Sve više nasilja među djecom, kome se žaliti?

Agresivnost i nasilje su sve više prisutni u međusobnoj komunikaciji između djece. Zabrinjavajući je podatak da je svaki peti učenik u Crnoj Gori u toku ove godine doživio vršnjačko nasilje. Djeca, zbog nepovjerenja i straha zlostavljanje ne prijavljuju, a ukoliko se ne zaustavi, može snositi velike posljedice na kasniji život žrtve, ali i nasilnika. Kako prepoznati da je naše dijete žrtva ove vrste nasilja?

Objavljeno: 14. 10. 2019 - 00:00

Od početka godine 50 prijava za vršnjačko nasilje: Kako nam je saopšteno iz Uprave policije, od početka godine imali su 50 prijava slučajeva vršnjačkog nasilja.

Podaci policije pokazuju da je 69 maloljetnika počinilo krivična djela na štetu 23 maloljetna lica. “Maloljetna lica muškog pola su u 97% izvršioci, a u 79% žrtve ovih krivičnih djela“, navode iz policije za naš portal.

O vršnjačkom nasilju skoro svakodnevno slušamo a nedavno se na društvenoj mreži fejsbuk anonimno javila majka, koja navodi da njeno dijete svakodnevno doživljava nasilje od strane starijih osnovaca u podgoričkoj osnovnoj školi „Branko Božović“ u Podgorici.

„Moje dijete je četvrti razred i svakodnevno se nosi sa dječacima iz šestog i sedmog razreda. Ti stariji dječaci, koji nemaju ni kodeks ponašanja ni druženja svoje nevaspitanje donose u školska dvorišta... Upoznate su i učiteljice i nastavnici i niko ništa. Djeca nijesu zaštićena za vrijeme časova i odmora“, je dio onoga što je pisalo u objavi.

vrsnjacko-nasilje

Iz škole medjutim ističu da su pročitali navode majke devetogodišnjaka, ali i da slučaj nije prijavljen.

„Mi nemamo zabilježene slučajeve nasilja, to jeste ja nisam upoznata sa elementima nasilja od kada sam na ovoj funkciji niti je bilo bilo kakvih prijava. Znam da je neka majka objavila svoje iskustvo na društvenim mrežama, međutim kada smo krenuli tim tragom, nijesmo uspjeli da saznamo o čemu se radi “, istakla je zamjenica direktora škole Milica Stanković.

Navela je i da kontinuirano rade na prevenciji nasilja, te da su planirane radionice u kojima će pored učenika, učestvovati i roditelji.

Svaki peti učenik žrtva vršnjačkog nasilja: Po definiciji, vršnjačko nasilje se odnosi na one slučajeve u kojima jedan ili više maloljetnika, fizički ili psihološki moćniji, maltretira vršnjaka, a da takvo ponašanje prethodno nije ničim isprovocirano. Da je ova vrsta zlostavljanja veliki problem pokazuje i istraživanje u okviru projekta “Koalicija protiv vršnjačkog nasilja u crnogorskim školama”, prema kojem je skoro svaki peti učenik  doživio neku vrstu vršnjačkog nasilja. Projekat sprovode Udruženje Roditelji, NVO Juventas, Unija srednjoškolaca Crne Gore i Centar za podršku lokalnog i regionalnog razvoja (CeP) uz finansijsku podršku Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori. Ovim istraživanjem je obuhvačeno 75 osnovnih i 41 srednja škola u Crnoj Gori.

kristina-mihailovic

„Da je u prošloj školskoj godini doživjelo neki oblik vršnjačkog nasilja navodi 24.0% učenika/ca osnovnih i 24.8% učenika/ca srednjih škola. Ocjenjujući kvalitet odnosa i komunikacije sa roditeljima učenika, svaki četvrti nastavnik/ca (26.4%) navodi da je djelimično zadovoljan/a ili nije zadovoljan/a odnosom sa roditeljima kada je riječ o vršnjačkom nasilju.  17.6% nastavnika/ca osnovnih škola i  22.0% roditelja navodi isto“, navodi nam Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.

Potrebno je kontinuirano raditi na poboljšanju cjelokupne situacije u Crnoj Gori, kako bi se stanje promijenilo, ističe naša sagovornica.

“Važno je obezbijediti zakonske okvire i obezbijediti odgovornost svih, kreirati protokole o postupanju i osigurati njihovo adekvatno i pravovremeno sprovođenje. Sa druge strane, treba obezbijediti mrežu podrške, organizovati konstantnu edukaciju roditelja i nastavnika, ali i djece, kako bi se osnažili u prepoznavanju i reagovanju u slučajevima pojave vršnjačkog nasilja”, kaže Mihailović.

Nasilje odraz cjelokupne situacije u društvu:Dijete koje je žrtva vršnjačkog nasilja to često skriva, pa problem postaje nevidljiv za nastavnike, roditelje i stručnjake, ističe psihološkinja iz udruženja Roditelji, Milica Pušonjić.

milica-pusonjic

 “Njemu je neophodna  pomoć radi jačanja psiholoških snaga. Djeca koja su izložena nasilju često su fizički povrijeđena, postaju plašljiva, ne ide im se u školu, slabije uče, tužna su, nijesu raspoložena za druženje, a ponekad i ona postaju nasilna. Ako ovakvo stanje traje duže, i ako se tom djetetu ne pomogne, to može zauvijek da obilježi ličnost djeteta koje trpi nasilje”, objašnjava Pušonjić.

Po čemu se vršnjačko nasilje razlikuje od drugih vrsta agresivnog ponašanja?

Iako je vršnjačko zlostavljanje na prvi pogled slično drugim oblicima agresivnog ponašanja, postoje i neke ključne razlike:

• Zlostavljanje je namjerno i na neki način smišljeno, a ne slučajno ponašanje. Djeca koja zlostavljaju po pravilu su mirna i nadmoćna, a djeca koja ispoljavaju agresiju u ponašanju preplavljena su ljutnjom i strahom.

• Cilj je ostvariti nadmoć i kontrolu nad drugim djetetom putem fizičke ili verbalne agresije. Jedan učenik ili grupa u nekom razdoblju napadaju stalno istog učenika.

• Djeca koja zlostavljaju čine to bez ikakvog stvarnog razloga, osim zato što vide da je drugo dijete laka meta.

• Djeca koja zlostavljaju po pravilu su omiljenija među vršnjacima od druge, agresivne djece.

Osim na žrtvu, vršnjačko nasilje ostavlja dugoročne posljedice i na nasilnika.

 “Takva djeca često postaju agresivne osobe kad odrastu i češće su sudski kažnjavana. Djeci koja se ponašaju nasilno takođe treba pomoći, a ne samo kazniti ih. Ako se njima ne pomogne, ona će odrasti u nasilne odrasle ljude i nasiljem će rješavati svoje probleme.”, navodi naša sagovornica.

Većina istraživača i teoretičara je saglasna da je nasilje među maloljetnicima odraz cjelokupne situacije u jednom društvu.

“U društvima u kojima se delikventno ponašanje i kriminal ne sankcionišu na adekvatan način, mladi se poistovećuju sa “negativnim herojima” i to dovodi do povećane stope nasilja u tim društvima”, kaže psihološkinja.

Mora se, kako dodaje naša sagovornica, poslati poruka počiniocima da za takvo ponašanje postoje posljedice koje se moraju snositi.

“Fokusiranjem na poželjno, prihvatljivo ponašanje, nagradama i pohvalama, isticanjem pozitivnih primjera i veličanjem pozitivnih vrijednosti u porodici i društvu, smanjujemo šanse za vršnjačko nasilje”, zaključuje Pušonjić za Portal Analitika.

Prema podacima Zavoda za školstvo, u osnovnim i srednjim školama u Crnoj Gori zabilježeno je 305 slučajeva vršnjačkog nasilja za prethodne dvije godine, a sumnja se da ih je mnogo više, koji nijesu prijavljeni nadležnim organima.