Film je važan medij za učenje o ljudskim pravima

Važno mjesto procesu obrazovanja zauzima razvijanje kreativnosti, a u okviru projekta Mala fabrika filma UBRZAJ više od 240 osnovaca imalo je priliku da, kroz filmsku vizuru i interakciju sa vršnjacima, uči o ljudskim pravima.

Objavljeno: 25. 10. 2019 - 16:54

To je saopšteno na konferenciji „Angažovana umjetost kao sredstvo za edukaciju o ljudskim pravima“, koju je organizovao Centar za građansko obrazovanje (CGO), uz podršku Ministarstva prosvjete.

Izvršna direktorica CGO, Daliborka Uljarević, kazala je da je ideja projekta Mala fabrika filma UBRZAJ bila da ojača dobre prakse utvrđene ranijim izdanjima Festivala filma o ljudskim pravima UBRZAJ i da mladima uzrasta od 13 do 15 godina približi moderni koncept ljudskih prava.

Ona je navela i da je projekat bio okrenut „popularizaciji filmske umjetnosti i društveno angažovanog filma kod najmlađe publike“.

„Škola treba da prati i savremeni razvoj, a dio tog razvoja uključuje i sve veću okrenutost mladih prema audiovizuelnom sadržaju. Tim je važnije da svi pokušamo doprinijeti kreiranju atmosfere za razvoj kritičkog odnosa prema tom sadržaju“, istakla je Uljarević.

Koordinatorka programa Ljudska prava u CGO, Tamara Milaš, kazala je da je Putujuća fabrika filma UBRZAJ od 26. septembra do 8. oktobra ove godine obišla osam crnogorskih opština, u kojima je predstavljeno šest dokumentarnih, igranih i animiranih filmova recentne filmske produkcije koje je gledalo i o njima diskutovalo preko 200 osnovaca. Ona je kazala i da su tokom prve polovine oktobra organizvali dva petodnevna ciklusa radionica o filmskom i medijskom stvaralaštvu u oblasti ljudskih prava, koje je uspješno završilo 40 osnovaca iz Glavnog grada.

Državni sekretar u Ministarstvu prosvjete, Aleksandar Mitrović naglasio je da se crnogorski obrazovni sistem permanentno mijenja i unaprijeđuje.

„U nastavnom procesu o ljudskim pravima se uči kroz predmete Građansko vaspitanje, Zdravi stilovi života, međupredmetne oblasti poput zdravstvenog vaspitanja i obrazovanja, ali je poštovanje ljudskih prava zastupljeno i u ciljevima gotovo svih drugih predmetnih programa“, rekao je Mitrović.

On je kazao da važno mjesto procesu obrazovanja zauzima razvijanje kreativnosti kod mladih.

„Upravo je jedan od ciljeva našeg kurikuluma da se kod učenika razvijaju generičke sposobnosti poput rješavanja problema, kritičkog razmišljanja, istraživačkog duha. Poenta dobre nastave jeste da ona bude raznovrsna, a film je jedno od mogućih sredstava edukacije i to veoma dobro primljeno od strane učenika“, rekao je Mitrović.

Filmski reditelj iz Beograda, Nikola Ljuca, kazao je na panelu „Uloga društveno-angažovane umjetnosti u komuniciranju ljudskih prava“, da su djeca u razvijenim državama uključena na sve festivale koji postoje u nekom gradu, navodeći da svaki veliki festival mora da ima program filmova za mlade.

„To su prvi koraci gdje se pravi to neko spajanje, jer tu svi gosti koji dolaze moraju da učestvuju u razgovorima sa djecom, da motivišu djecu i mlade da pričaju i razmišljaju gdje smo mi u ovom trenutku i kako vide svijet oko sebe“, pojasnio je Ljuca.

On smatra da stepen razumijevanja komuniciranja kroz film dolazi od prvih edukativnih koraka koji se ostvaruju.

Reditelj i direktor Crnogorske kinoteke, Andro Martinović, smatra da film i muzika „djeluju direktno na nas“.

„Naročito, ako uzmete popularnost tih umjetnosti, koliko su one rasprostranjene, koliko ljudi gleda filmove ili sluša muziku, shvatite da je njihova moć ogromna. Kroz njih se prenose određene ideje, podstiču nas na neku vrstu razmišljanja i mogu da promijene svakog ponaosob“, kazao je Martinović.

On smatra da film postiže dejstvo bolje nego što mogu hiljade riječi.

„Film često zamjenjuje ono što je nekada bio istorijski izvor, ono što saznate iz knjiga, svjedočanstava. Mi imamo primjere da kad određeni film ispriča neku priču koja je istorijska tema taj film postaje važniji nego ono što saznate iz istorijskih čitanki. Film oblikuje tu kolektivnu memoriju“, naveo je Martinović.

Pomoćnica direktora OŠ „Pavle Rovinski“, Vesna Samardžić, rekla je na panelu „Uticaj vannastavnih aktivnosti na kreiranje vrijednosnih stavova kod mladih“, da vannastavne aktivnosti moraju obezbijediti učenicima slobodu da razvijaju svoj potencijal individualnije nego na redovnoj nastavi.

„One su fakultativne i više zavise od motivacije učenika, ali dozvoljavaju da nastavnik, u saradnji sa učenicima osmisli nešto drugačije i tako podstakne njihovu radoznalost. Koristi od vannastavnih aktivnosti su mnogobrojne, ne samo za djecu, nego i za nastavnike, školu, roditelje, zajednicu“, navela je Samardžić.

Ona je kazala da vannastavne aktivnosti omogućavaju bolje prepoznavanje sklonosti i interesovanja djeteta nego sam nastavni proces.

„Vannastavne aktivnosti podstiču razvoj samopouzdanja i samopoštovanja, ali i društvenu odgovornost kod djece, kao i empatiju, poštovanje različitosti, međusobno uvažanje“, rekla je Samardžić.

Profesor crnogorskog jezika i književnosti u Gimnaziji „Petar I Petrović Njegoš“ u Danilovgradu, Miroslav Minić, rekao je da je prva lekcija koju predaje u prvom razredu lekcija o umjetnosti.

„Shvatio sam ako mlade konstatno kritikujemo, ako stalno pričamo da nije to sadašnje vrijeme koje je nekad bilo, nećemo ništa promijeniti. U školi ne može da radi onaj koji ne voli mladost, ako naglo ostari i kritikuje mlade, i misli da je ovo vrijeme mnogo lošije od onoga u kojem smo mi živjeli“, naveo je Minić.

On se prisjetio časa kad je predavao dramu i da su mu tad učenici rekli da nikad nisu bili u pozorište.

„Tada sam zvao Crnogorsko narodno pozorište i pitao mogu li da dobijem tridesetak ulaznica na deset rata. Oni su rekli da to nije problem, da će oni da poklone te karte jer im je cilj da imaju i novu publiku. I dan danas je ta saradnja savršena“, rekao je Minić.

On se prisjetio da su učenici nakon odgledane predstave „Ko se boji Virdžinije Vulf“ imali hiljadu pitanja za njega, i da su sve što je on poslije od njih tražio htjeli da poslušaju. „Svaki čas je poslije toga bio savršen“, dodao je Minić.

Nastavnik istorije u OŠ „Sutjeska“ u Podgorici, Rajko Jokanović, kazao je da su đački parlamenti, kao jedna od vannastavnih aktivnosti, način da se osnaži uloga djeca i njihovo što aktivnije učešće u svim procesima koji ih se tiču.

„U svim osnovnim školama postoje. Uloga dječijeg parlamenata jeste da upozna djecu sa saržajem Konvencije o pravima djeteta, da promoviše i unaprijedi prava djeteta i u školi i u široj zajednici“, rekao je Jokanović.

On smatra da su koristi za djecu koja učestvuju u radu đačkih parlamenata to što razvijaju osjećanje samopouzdanja, navodeći da sekod njih javlja želja da nešto promijene.

Konferencija je okupila oko 50 učesnika iz oblasti obrazovanja, umjetnosti, zatim iz institucija, civilnog sektora, međunarodnih organizacija i medija. Tokom diskusije podijeljena su iskustva dobrih praksa a bilo je i konkretnih prijedloga, poput toga da se u osnovnim školama oformi izborni predmet Dramska umjetnost.