Pronađen najstariji primjerak uspravnog majmuna

Ostaci skeleta drevnog majmuna, nađeni u bavarskoj glinenoj jami, navode na zaključak da su preci današnjih ljudi počeli da stoje uspravno milionima godina ranije nego što se do sada mislilo, naveli su naučnici.

Objavljeno: 08. 11. 2019 - 20:02

Međunarodni tim naučnika je naveo da je dio fosilizovanog skeleta muškog primata, koji je prije skoro 12 miliona godina živio u vlažnim šumama na jugu Njemačke, veoma sličan kostima današnjih ljudi. U radu objavljenom u časopisu "Nejčr" (Nature), oni su iznijeli zaključak da je do sada nepoznata vrsta, nazvana "Danuvius gugenmozi", mogla da hoda na dvije noge, ali i da se penje poput majmuna.

To otkriće "postavlja fundamentalna pitanja o našem dosadašnjem razumijevanju evolucije velikih majmuna i ljudi", rekla je Madlen Beme, rukovodilac projekta.

Pitanje kada su majmuni razvili hod na dvije noge okupira naučnike još otkako je Čarls Darvin prvi ustvrdio da su oni preci ljudi. Prethodni fosilni nalazi majmuna koji su hodali uspravno, nađeni na Kritu i u Keniji, bili su stari do šest miliona godina.

Beme, zajedno s naučnicima iz Nemačke, SAD, Kanade i Bugarske, ispitala je više od 15.000 kostiju pronađenih na arheološkom nalazištu Hameršmide, oko 70 kilometara zapadno od Minhena.

Od nađenih ostataka su uspjeli da sklope cijele skelete četiri primata koji su živjeli prije 11,62 miliona godina. Najpotpuniji kostur, odraslog mužjaka, pokazuje da je životinja bila visoka oko jednog metra, teška 31 kilogram i da je izgledala slično današnjem bonobou, podvrsti šimpanze.

"Bilo nam je nevjerovatno kada smo shvatili koliko su neke kosti slične ljudskim, za razliku od kostiju velikih majmuna", rekla je Beme.

Naučnici su, zahvaljujući stanju nekoliko dobro očuvanih kostiju, uspjeli da rekonstruišu kretanje "Danuviusa" i zaključe da je taj primat, iako je mogao da se rukama drži za grane i visi s njih, mogao i da ispravi na noge i hoda uspravno.

"Ovo mijenja naše viđenje rane ljudske evolucije, da se sve dešavalo u Africi", navela je Beme.

Ipak, za razliku od ljudi, "Danuvius" je imao snažan nožni palac kojim je mogao da se stopalom uhvati za granu i bezbjedno hoda kroz krošnje.

Fred Spur, paleontolog iz londonskog Muzeja prirodnjačke istorije, kaže da su nalazi uzbudljivi, ali da će vjerovatno biti tema mnogih debata, ne najmanje jer dovode u pitanje mnoge postojeće ideje o evoluciji.

"Ovo je fantastičan materijal. Nesumnjivo će biti mnogo toga što će moći da se analizira", rekao je Spur, koji nije učestvovao u istraživanju.