„Mali Šengen“ može biti alternativa ako proširenje EU propadne

– Mislim da će se nastaviti retorika kao da će jednoga dana možda biti proširenja, ali da u dogledno vrijeme nije realno očekivati bilo kakvu konkretnu odluku o tome. Govori se o planovima za sljedeće desetljeće koji ne uključuju nijednu novu članicu. Ako Sjeverna Makedonija nakon Prespanskog sporazuma nije uspjela čak ni otvoriti pregovore, mislim da je to loš znak za proširenje – podvlači Jović.

Objavljeno: 11. 11. 2019 - 00:00
Sandra Simunovic / Cropix; radio-dunav.com; Sanjin Strukic/PIXSELL; N1; srbi.hr

Profesor zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti, Dejan Jović, kazao je da tzv. „mali Šengen“ – zona slobodnog kretanja ljudi, roba i usluga koju će uspostaviti Srbija, Sjeverna Makedonija i Albanija – može državama Zapadnog Balkana biti alternativa ako ideja o proširenju EU propadne.

„Ako do toga dođe, treba sjesti za stol i realistički vidjeti što su sve alternative. Jedna od njih je, dakle, bliže povezivanje zemalja Zapadnog Balkana u okviru tog ʼmalog Šengenaʼ, odnosno mini EU. Druga bi bilo snažnije angažiranje vanjskih aktera – SAD-a ponovno, Rusije, Kine i eventualno Turske – u ekonomskom, političkom i sigurnosnom smislu. Od tri mogućnosti – proširenja EU, ʼmini Šengenaʼ i ravnoteže moći vanjskih aktera – za mene osobno najbolje bi bilo proširenje. Ali, kao što vidite, to ne ide baš jednostavno“, rekao je Jović Portalu Analitika.

Govoreći o Crnoj Gori, Jović kaže da razumije logiku naše države da se ne povezuje sa zemljama regiona i da ima svoj put, ali da je pitanje hoće li imati uspjeha u tome.

„Da sam na mjestu crnogorskog rukovodstva, i dalje bih insistirao da je Crna Gora drugi slučaj i da tu nema rizika koji su povezani s ostalim zemljama. Crna Gora je mala država i veliko je pitanje može li ona promijeniti dominantne diskurse Francuske, Njemačke i ostalih članica EU. Treba nastaviti raditi i računati s tim da ovo neće biti tako jednostavno i tako brzo kao što se mislilo“, navodi naš sagovornik.

1111dejanjovic4

ANALITIKA: Francuski predsjednik, Emanuel Makron, stavio je prije skoro mjesec dana na samitu EU veto na otvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. Šta, gospodine Joviću, predstavlja Makronov potez i kakva je poruka njime poslata ne samo Skoplju i Tirani, već Zapadnom Balkanu uopšte?

JOVIĆ: Mislim da Makronova odluka ima dvije dimenzije. S jedne strane, ona je rezultat želje Makrona i Francuske da pokažu da u sadašnjim okolnostima u Evropi – posebno ako dođe do Bregzita – Francuska želi imati daleko snažniju i možda čak i dominantnu ulogu. To što je odlučio da stavi veto zapravo je njegovo nastojanje da pokaže moć Francuske u okviru EU.

Druga dimenzija odnosi se na njegovu skeptičnost prema daljnjem proširenju i uvjerenost da bi ono moglo dovesti u pitanje integraciju, odnosno produbljenje odnosa unutar EU. Odluka da zaustavi proširenje ne samo na Sjevernu Makedoniju i Albaniju, nego i na druge zemlje – na cijeli Zapadni Balkan – po mom mišljenju je pogrešna. Oduvijek sam zagovarao brzi ulazak svih zemalja Zapadnog Balkana u EU – doduše ne pojedinačno, već zajednički. Smatram da je Bregzit – znači, izlazak jedne zemlje iz EU – prilika da EU pokaže da ipak ima dovoljno drugih zemalja – posebno na Zapadnom Balkanu – koje žele ulazak u Uniju, i da im to i omogući.

ANALITIKA: Da li je Makronovom odlukom proširenje EU stavljeno ad acta?

JOVIĆ: Mislim da će se nastaviti retorika kao da će jednoga dana možda biti proširenja, ali da u dogledno vrijeme nije realno očekivati bilo kakvu konkretnu odluku o tome. Vidim da se sad u ovim novim diskursima govori o planovima za sljedeće desetljeće, koji ne uključuju nijednu novu članicu. Dakle, u tom smislu bio bih vrlo pesimističan. Ako Sjeverna Makedonija nakon Prespanskog sporazuma nije uspjela čak ni otvoriti pregovore, mislim da je to loš znak za proširenje.

ANALITIKA: Kako će to uticati na (unutrašnje) političke prilike u zemljama regiona i na njihove međusobne odnose?

JOVIĆ: Što duže zemlje čekaju na članstvo u EU – a posebno ako budu isključene iz tog procesa – one će biti u lošijem stanju. Pojaviće se ili ojačati autoritarni vođe i pokreti/partije, manje-više u svim zemljama. Nisam siguran da će doći do nekog sigurnosnog rizika i međusobnih sukoba, zato što na području Zapadnog Balkana još uvijek snažno djeluju SAD, posebno, rekao bih, u Albaniji, Sjevernoj Makedoniji, BiH i na Kosovu. Čak i kad bi postojala želja za obnovom neprijateljstava – a iskreno, to trenutno ne vidim – SAD ne bi dozvolile da se to dogodi. Dakle, ne mislim da će biti dramatičnih posljedica.

S druge strane, vidimo inicijativu o približavanju zemalja Zapadnog Balkana, u kojoj Crna Gora ne sudjeluje, ali sudjeluju sve druge zemlje, čak i Albanija. Pokušavaju se stvoriti novi mehanizmi ekonomske saradnje i bližih političkih odnosa. Vidjećemo hoće li to uspjeti.

1111dejanjovic5

ANALITIKA: Govorite o tzv. „malom Šengenu“?

JOVIĆ: Da. Sjeverna Makedonija nije zadovoljna s idejom o nekom rezervnom statusu; oni žele punopravno članstvo u EU. Crna Gora pretpostavlja da je najnaprednija i da joj bilo kakvo povezivanje s ostalim zemljama Zapadnog Balkana ne bi koristilo. Ukupno gledano, mislim da nijedna zemlja regiona nema dovoljno ohrabrenja da bi imala opravdana očekivanja da će uskoro ući u EU.

ANALITIKA: Može li „mali Šengen“ biti alternativa EU?

JOVIĆ: Mogao bi biti ako članstvo, odnosno ideja o proširenju EU, propadne. Ako do toga dođe, treba sjesti za stol i realistički vidjeti što su sve alternative. Postoji nekoliko mogućnosti. Jedna od njih je, dakle, bliže povezivanje zemalja Zapadnog Balkana u okviru tog ʼmalog Šengenaʼ, odnosno mini EU.

Druga bi bilo snažnije angažiranje vanjskih aktera – SAD-a ponovno, Rusije, Kine i eventualno Turske – u ekonomskom, političkom i sigurnosnom smislu.

Od tri mogućnosti – proširenja EU, ʼmini Šengenaʼ i ravnoteže moći vanjskih aktera – za mene osobno najbolje bi bilo proširenje. Ali, kao što vidite, to ne ide baš jednostavno.

ANALITIKA: Čemu bi, u aktuelnim okolnostima, trebalo da se nada Crna Gora?

JOVIĆ: Potpuno razumijem crnogorsku logiku da se želi odlijepiti od Zapadnog Balkana i imati svoj samostalni put, zato što su odnosi EU s drugim zemljama regiona jako komplicirani. Pitanje je hoće li Crna Gora u tome uspjeti. Da sam na mjestu crnogorskog rukovodstva, i dalje bih insistirao da je Crna Gora drugi slučaj i da tu nema rizika koji su povezani s ostalim zemljama. Crna Gora je mala država i veliko je pitanje može li ona promijeniti dominantne diskurse Francuske, Njemačke i ostalih članica EU. Treba nastaviti raditi i računati s tim da ovo neće biti tako jednostavno i tako brzo kao što se mislilo.

ANALITIKA: Makron je u intervjuu Ekonomistu rekao da prije proširenja EU želi njenu reformu. Nije obznanio po kojem modelu, ali se spekuliše o Miteranovoj ideji tzv. koncentričnih krugova. Kako bi, po Vašem viđenju, EU mogla da izgleda u budućnosti?

JOVIĆ: Vidjećemo što je plan. S dosta velikim očekivanjem smo čekali da Junker objavi onaj svoj plan o Evropi, što je i uradio, pa od toga baš zapravo i nije bilo puno...

1111dejanjovic3

Mislim da je ideja o koncentričnim krugovima dobra jer bi omogućila da u EU budu primljene nove zemlje, a da im se onda postavljaju novi kriteriji kako bi se pomicale iz vanjskih krugova prema unutarnjim. Taj pristup bio bi mnogo bolji nego da ih se drži permanentno izvan EU i da se time hrani i pojačava osjećaj isključenosti i neravnopravnosti. Dakle, ako je to neka alternativa, onda bi trebalo ići s otvaranjem vrata barem za taj najširi krug – najudaljeniji od samog centra – za sadašnje zemlje kandidate.

Pitanje je koliko dugo će Makron insistirati da se ne započnu pregovori sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. Još uvijek se nadam da se s nekom vrstom pritiska ili uvjeravanja otvore vrata njima. Ali, dalek je put od početka pregovora do njihovog završetka...

ANALITIKA: Pomenuli ste Rusiju, Kinu i Tursku i njihovo potencijalno veće prisustvo na Balkanu. Predstavljaju li one stvarnu opasnost ili su samo bauk za zastrašivanje?

JOVIĆ: To je pitanje političkog gledanja – za neku ljude su opasnost, za neke rješenje; ovisi o tome kako gledate na Zapad i na te zemlje. Mislim da je njihova prisutnost još uvijek relativno mala, posebno kad se radi o Rusiji i Turskoj. Kad se to usporedi s ekonomskom i političkom prisutnošću Zapada, tu nema usporedbe – one su daleko iza Zapada.

Ali, s druge strane, njihova prisutnost u simboličkom smislu je dosta velika i raste. U javnom mnjenju se pojavljuju proruski/proturski/prokineski stavovi, koji uglavnom jačaju zato što su u velikoj mjeri antiamerički, odnosno antizapadni/antievropski. Tako da u simboličkom smislu postoji veća percepcija njihove uloge.

Ako se EU ne želi ili ne može proširiti na Zapadni Balkan, ne bi se trebala čuditi da se tu pojavljuju drugi akteri; to je neizbježno. Ako ne želite pokriti neko područje svojom prisutnošću, naravno da će to napraviti drugi. I ja to očekujem – eventualno zatvaranje vrata EU jako će povećati prisustvo drugih, i zapravo ćemo imati Zapadni Balkan i postsovjetski prostor kao neku vrstu multipolarnog prostora, u kojem će biti više aktera koji će se pokušavati natjecati.

ANALITIKA: Kako ste doživjeli Makronovu ocjenu da je BiH „paklena mašina koja otkucava“ u regionu zbog džihadista povratnika? To je druga njegova izjava u desetak dana koja je podigla mnogo prašine, nakon one da više voli ilegalne migrante iz Gvineje i Obale Slonovače nego „bande“ iz Ukrajine i Bugarske. Skuplja li Makron ovakvim izjavama poene uoči važnih lokalnih izbora u Francuskoj na proljeće?

JOVIĆ: Nevjerojatna je jedna stvar – Makron s jedne strane želi sebe prikazati kao lidera u evropskom kontekstu, a s druge više izgleda kao sljedbenik javnog mnjenja kad se radi o percepcijama Zapadnog Balkana. Nekako mi izgleda da nije dovoljno hrabar da vodi svoju politiku, nasuprot javnom mnjenju i predrasudama koje ono stvara o zemljama Zapadnog Balkana. Ja bih tako na to gledao.

1111dejanjovic1

Teško je komentirati izjave o sigurnosnim opasnostima u BiH, jer nemamo takav uvid u sigurnosne informacije iz obavještajnih i drugih izvora kakve ima on, tako da bih tu bio jako oprezan. Pitanje je koliko Zapad uopće dobro poznaje stvarnost na Zapadnom Balkanu, uključujući i BiH.

ANALITIKA: Dimitar Bečev nedavno je Makrona nazvao evropskim Trampom...

JOVIĆ: Pa, ne znam... Volim Bečeva i njegove analize, ali mislim da Makronova izjava o tome da je potrebno gledati na budućnost bez Amerike ili nasuprot Americi – ima nekog smisla. Uvijek mi se činilo da se EU mora emancipirati od SAD-a ako želi biti ozbiljan globalni akter, kao što se svojedobno emancipirala povlačenjem od Sovjetskog Saveza i Rusije. Mislim da je taj aspekt Makronove izjave sasvim relevantan i dobar. Samo je pitanje je li to moguće u postojećim okolnostima.

ANALITIKA: Kako gledate na to što se Angela Merkel distancirala od Makronove izjave da je NATO „u stanju moždane smrti“?

JOVIĆ: Postoji stav da u Evropi nema novih lidera. Mislim da je Makron svjestan činjenice da Merkel sigurno odlazi s funkcije, a da Britanija možda odlazi iz EU, i pokušava iskoristiti moment. U tom kontekstu promatram njegovu izjavu.

ANALITIKA: Može li se, na kraju, reći da je put Zapadnog Balkana u EU kolateralna šteta Bregzita?

JOVIĆ: Mislim da je takva ocjena malo pretjerana, zato što je Bregzit mogao biti jako velika šansa za Zapadni Balkan da je postojala politička volja u EU, jer jedan neuspjeh možete umanjiti drugim uspjehom, makar on i ne bio velik.

Mislim da je dobro što Bregzit nije razbio EU; on je više rizičan po samu Veliku Britaniju, njeno jedinstvo i budućnost, nego za samu EU. Zemlje EU drže se zajedno po pitanju Bregzita, i to je spriječilo nove bregzite. Tako da ne bih direktno povezivao te dvije situacije.