Vjera - prva Crnogorka mašinovođa

Vjera Boljević 70-ih prošlog vijeka postala je poznata zahvaljujući svom zanimanju. U želji da radi kao inženjer elektrotehnike, postala je prva žena mašinovođa.

Objavljeno: 13. 11. 2019 - 13:13

Iako je danas normalno vidjeti ženu da upravlja avionom, davne 1974. godine malo ko je mogao zamisliti ženu kako upravlja lokomotivom elektro-voza.

Sve nevjerne razuvjerila je Vjera Boljević. Sa 28 godina postala je prva žena mašinovođa u Jugoslaviji. Titulu je stekla neplanirano, kada je otišla u Beograd da polaže stručni ispit, kako bi radila u Željezničko-transportnom prevozu Titograd.

"Međutim, pravnik iz kadrovske službe je rekao da to nije kraj, da moram da idem na vožnju. Ja nijesam imala pojma, on kaže da moram da pređem 15.000 km, i kad to pređem, da polažem za mašinovođu elektro-vuče, i da ću tako dobiti zvanje inženjera elektro-vuče", priča Vjera.

Vjera kaže da nije teško upravljati vozom, ali priznaje da je imala sreće, jer je za razliku od crnogorske, pruga Beograd-Zagreb, na kojoj je upravljala međunarodnim vozom “Hellas expres” pretežno ravničarska.

"Lakše je voziti lokomotivu, nego automobil. Kad uđete u ovakvu gužvu, vi ne znate kuda ćete izaći, a ovdje vas prate i dispečeri i otpravnici, dakle čitava armija ljudi", kaže Vjera.

Njeno okruženje teško se privikavalo na nju u tipčno muškom zanimanju.

"Jedna je komšinica rekla: 'Pošla Vera da vozi voz, drugi put će sigurno voziti avion'", kaže Vjera u šali. 

Kolegama u Željeznici bilo je neobično, ali su joj, kako kaže, vjerovali. Pročulo se, pa je ubrzo postala prava zvijezda na šinama.

"Onda kad ja prolazim kroz sljedeću stanicu, svi izađu na peron, i svi mašu. Oni mene ne mogu da vide, jer je brzina velika, a stakla su kosa", ističe ona.

Kao jedini inženjer elektro-vuče ubrzo je postala instruktor, ali i autoritet muškarcima. Njenu školu prošlo je više od 80 mašinovođa.

"Trebali su da polažu tako da sam ja jedina išla u Beograd sa njima, polagali su preda mnom", ističe Vjera.

Vjera je radni vijek završila u Željezničko-transportnom preduzeću i otišla u penziju kao glavna inženjerka za eksploataciju lokomotiva.