Izvještaj o razvoju po mjeri čovjeka: Crna Gora na 52. mjestu

Prema najnovijem izvještaju, Crna Gora je i dalje u kategoriji zemalja sa veoma visokim razvojem po mjeri čovjeka, već četvrtu godinu zaredom.

Objavljeno: 09. 12. 2019 - 16:22

Prema najnovijem Izvještaju o razvoju po mjeri čovjeka, koji je danas objavio Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), Crna Gora je zadržala svoju poziciju u kategoriji zemalja sa veoma visokim razvojem po mjeri čovjeka već četvrtu godinu uzastopce.

Indeks razvoja po mjeri čovjeka (HDI) predstavlja sumarnu mjeru dugoročnih nacionalnih postignuća u tri dimenzije napretka čovječanstva: dug i zdrav život, pristup obrazovanju i pristojan životni standard. Sa vrijednošću ovog indeksa od 0.816 Crna Gora zauzima 52. poziciju od ukupno 189 zemalja i teritorija i dijeli je sa Rumunijom i Bugarskom.

Tradicionalno, na vrhu ljestvice se nalazi Norveška, a u prvih deset mjesta nalaze se: Švajcarska, Irska, Njemačka, Hong Kong (Specijalna administrativna regija Kine), Australija, Island, Švedska, Singapur i Holandija. Sa druge strane, najniže vrijednosti HDI ponovo bilježe Niger, Centralno-Afrička Republika, Čad, Južni Sudan i Burundi.

Od zemalja Zapadnog Balkana u ovoj se kategoriji, osim Crne Gore, nalaze još samo Slovenija (na 24. mjestu) i Hrvatska (na 46. mjestu). Sve ostale zemlje ove regije su u kategoriji visokog razvoja po mjeri čovjeka: Srbija (63. mjesto), Albanija (69. mjesto), Bosna i Hercegovina (75. mjesto), BJR Makedonija (82. mjesto).

Daniela Gašparikova, stalna predstavnica UNDP u Crnoj Gori je izjavila da: „Crna Gora bilježi stabilan napredak tokom proteklih 15 godina. Od 2005. godine, vrijednost HDI je porasla za 8,3% - i sa trenutnom vrijednošću indeksa od 0.816 nalazi se ispod prosječne vrijednosti drugih zemalja u istoj grupi sa veoma visokim razvojem po mjeri čovjeka, ali iznad projsečne vrijednosti zemalja Evrope i Centralne Azije, koja iznosi 0.779. Dosadašnji napredak umnogome je potaknut ekonomskim rastom, kao neophodnim preduslovom za unapređenje kvaliteta života ljudi. Međutim, uviđamo da rast nije bio na dobrobit svih, ostavljajući određene kategorije ljudi u sistematski nepovoljnijem položaju posmatrano iz više uglova. To nam govori Indeks višedimenzionalnog siromaštva – koji ukazuje da je gotovo 5% crnogorskog stanovništva i dalje izloženo višestrukim istovremenim uskraćnostima ili je u riziku od takve izloženosti. Istovremeno, Bruto nacionalni dohodak po glavi stanovnika (paritet kupovne moći izražen u američkim dolarima) je za 30% manji za žene nego za muškarce. To zapravo znači da dugoročna promjena, kako u prihodima tako i u širem spektru nejednakosti u razvoju po mjeri čovjeka, zavisi od sveobuhvatnijeg i više sistemskog pristupa razvoju, koji ide dalje od rasta BDP ili preraspodjele prihoda. Ove strategije će biti uspješne samo ako se kombinuju sa politikama koje će rješavati ukorijenjene predrasude, društvene norme i strukture moći u društvima i na tržištima rada.“

Istorijski gledano, zemlje Evrope i Centralne Azije imale su veći stepen jednakosti u odnosu na ostatak svijeta, ali se sada ovaj region suočava sa nestabilnim tržištima rada i društvenom isključenošću. Srednja klasa se smanjuje, visok je nivo neformalnog rada i 'ranjive' zaposlenosti, prisutan jaz u socijalnoj zaštiti, iseljavanje visoko kvalifikovane i mlade radne snage, uz perecepcije nejednakosti pred pravdom – sve su ovo faktori koji nejednakost čine sve izraženijom u ovom regionu, ukazuje se u Izvještaju.

Opšte je poznato da je nejednakost u prihodima samo dio priče, tako da novi izvještaj posmatra razvoj po mjeri čovjeka dalje od prihoda, dalje od prosjeka i od onoga što imamo danas – kako to stoji u naslovu izvještaja.

“Kako se širom svijeta smanjuje jaz u osnovnom životnom standardu, tako se pojavljuju novi vidovi nejednakosti izazvane razlikama u pristupu tehnologijama i obrazovanju, što će samo biti dodatno pogoršano među siromašnijim i ranjivijim kategorijama usljed klimatske krize.” – zaključila je gđa Gašparikova.   

Rodne razlike svuda spadaju među najdublje ukorijenjene vidove nejednakosti. Odnos napretka razvoja po mjeri čovjeka među muškarcima i ženama mjeri se indeksom rodnog razvoja (GDI) i indeksom rodne nejednakosti (GII). GDI za Crnu Goru je ispod prosjeka za zemlje u grupi onih sa veoma visokim razvojem po mjeri čovjeka. Najuočljivija razlika postoji u kontroli nad ekonomskim resursima: bruto nacionalni dohodak za muškarce iznosi preko 20.634 USD, dok za žene dostiže svega 14.457 USD. Što se tiče vrijednosti GII, Crna Gora se nalazi na 27. mjestu od ukupno 162 zemlje, ali i dalje svega 23,5% poslaničkih mjesta pripada ženama, 88% odraslih žena ima minimalno završenu srednju školu u odnosu na 97,5% muškaraca. Na svakih 100.000 porođaja, 7 žena umire od uzroka povezanih sa trudnoćom, a stopa porođaja adolescentkinja je 9,3 porođaja na 1,000 žena starosti 15-19 godina. Učešće žena na tržištu rada je 43,6% dok za muškarce iznosi 58,1%.

***

Regionalna perspektiva:

Iako su zemlje srednjeg nivoa dohotka u regionu Evrope i Centralne Azije ostvarile veći standard života nego ikada ranije, klimatske promjene i tehnološka raslojavanja mogli bi značajno da uspore njihove napore na smanjenju nejednakosti. Nestajuća srednja klasa, visoki nivoi neformalnog i nesigurnog zaposlenja, raskoraci u smislu socijalne zaštite, emigriranje kvalifikovanih i mladih radnika, te percipirana nejednakost pred zakonom čine pitanja nejednakosti posebno urgentnima u ovom regionu, navodi se u Izvještaju.

„Razvoj po mjeri čovjeka podrazumijeva širenje mogućnosti izbora,” kaže Mirjana Špoljarić Eger, pomoćnica administratora i direktorka Regionalnog biroa UNDP za Evropu i Zajednicu nezavisnih zemalja. „Dok procjenjujemo situaciju u regionu danas – postignuća i izazove – moramo imati na umu da će neke od današnjih nejednakosti postajati sve izraženije ubuduće.”

***

Globalna perspektiva:

Demonstracije koje se danas javljaju širom svijeta pokazuju da, uprkos napretku u odnosu na siromaštvo, glad i bolesti kakav nikada do sada nije viđen, mnoga društva ne funkcionišu na način na koji bi trebalo. Zajednička nit, prema nalazima Izvještaja o razvoju po mjeri čovjeka, jeste upravo nejednakost.

„Ovaj Izvještaj o razvoju po mjeri čovjeka prikazuje kako sistemske nejednakosti duboko urušavaju naše društvo i zašto,” rekao je administrator UNDP, Ahim Štajner. „Nejednakost ne podrazumijeva samo koliko neko zarađuje u odnosu na svog komšiju. Radi se o nejednakoj distribuciji bogatstva i moći: ukorijenjenim društvenim i političkim normama koje danas izvlače ljude na ulice i pobudama koje će ih navoditi da to rade i ubuduće ukoliko se nešto ne promijeni. Prepoznavanje stvarnog lica nejednakosti je prvi korak, a kako dalje je izbor koji mora da napravi svaki lider.”