Zakon o slobodi vjeroispovijesti nema veze s Odborom, pojedini se uplašili dogovora

„Kao da nekome nije odgovaralo da se javnosti predstave konkretni rezultati rada u okviru radnih odbora. Zato sam i na samoj sjednici izjavio da sam duboko razočaran onim što se dešava, uz veliko izvinjenje građanima koji vjeruju da kod određenih političkih subjekata postoji dovoljno političke zrelosti“, kaže Mugoša

Objavljeno: 12. 12. 2019 - 00:00
Foto: Skupstina Crne Gore; Privatna arhiva

Poslanik Socijaldemokrata (SD) i član Odbora za reformu izbornog zakonodavstva, Boris Mugoša, kazao je, nakon odluke Demokrata da napuste to tijelo zbog stavljanja Predloga zakona o slobodi vjeroispovijesti u skupštinsku proceduru, da pomenuti predlog nema veze sa zadacima Odbora, te da djeluje da su se pojedini uplašili dogovora o izbornim zakonima.

Demokrate su, podsjetimo, u utorak izašle iz Odbora, uslovljavajući povratak u njega povlačenjem Predloga zakona o slobodi vjeroispovijesti.

„Svakako, nećemo odustati od namjere da, sa svima koji to žele, unaprijedimo izborni ambijent u skladu s međunarodnim standardima i dobrom praksom, i očekujem da će vladajuća većina, nakon konsultacija u okviru koalicije, izaći s planom daljih aktivnosti po tom pitanju“, rekao je Mugoša Portalu Analitika.

On je poručio da je opozicioni zahtjev za tehničkom vladom i dalje neprihvatljiv za vlast. Cjelishodnije je, kaže, fokusirati se na definisanje nadzornog tijela koje će pratiti implementaciju izbornih zakona.

„Mi smo, kao vladajuća većina, predložili model takvog tijela koje treba da ima jaku kontrolnu ulogu i u čijem sastavu bi, osim poslanika, bili predstavnici NVO, akademske zajednice, međunarodnih institucija i misija, uz obavezu stalnog prisustva sjednicama nadzornog tijela predstavnika Državne izborne komisije, Agencije za sprječavanje korupcije, Agencije za elektronske medije, RTCG-a i Ministarstva unutrašnjih poslova“, istakao je Mugoša.

1112borismugosa1

ANALITIKA: Kakva će biti sudbina Odbora nakon odluke Demokrata da napuste to tijelo, uslovljavajući povratak u njega povlačenjem Predloga zakona o slobodi vjeroispovijesti iz skupštinske procedure? Hoće li biti dogovora o izbornim zakonima?

MUGOŠA: Kao što znate, Odbor je dužan da do 18. decembra pripremi predloge zakona i drugih rješenja u vezi sa zadacima definisanim u odluci o njegovom obrazovanju. Vjerujem da smo svi svjesni odgovornosti prema građanima koju smo preuzeli kad smo prihvatili da učestvujemo u radu Odbora, zbog čega očekujem da se u skladu s tom odgovornošću i ponašamo. Uostalom, politička zrelost podrazumijeva prihvatanje odgovornosti, a ne bježanje od nje.

Puno posla je urađeno u radnim grupama i odborima, i izvjesno je da se na bazi preporuka međunarodnih partnera, NVO i akademske zajednice – a istovremeno uvažavajući predloge poslanika vlasti i opozicije – dogovor oko određenih rješenja može postići. Djeluje kao da su se u ovoj finalnoj fazi rada Odbora pojedini uplašili tog dogovora. Potpuno je jasno da Predlog zakona o slobodi vjeroispovijesti nema nikakve veze sa zadacima Odbora za reformu izbornog zakonodavstva. Svakako, nećemo odustati od namjere da, sa svima koji to žele, unaprijedimo izborni ambijent u skladu s međunarodnim standardima i dobrom praksom, i očekujem da će vladajuća većina, nakon konsultacija u okviru koalicije, izaći s planom daljih aktivnosti po tom pitanju.

ANALITIKA: Je li Odbor dogovorio neka važna rješenja?

MUGOŠA: Koncipirana su mnoga važna rješenja u gotovo svim radnim odborima. Kao što je i bio dogovor na Odboru, na ovoj posljednjoj, nažalost prekinutoj sjednici, koordinatori radnih odbora trebalo je da predstave ta rješenja, uz, naravno, alternative u onim slučajevima u kojima nije postignut kompromis. Odbor je trebalo da razmatra i Predlog zakona o izmjenama i dopunama zakona o teritorijalnoj organizaciji Crne Gore, koji je u potpunosti usaglašen između predstavnika vlasti i opozicije u okviru jednog radnog odbora, nakon čega bi se stvorile pretpostavke da bude upućen Skupštini na usvajanje. Kao da nekome nije odgovaralo da se javnosti predstave konkretni rezultati rada u okviru radnih odbora. Zato sam i na samoj sjednici izjavio da sam duboko razočaran onim što se dešava, uz veliko izvinjenje građanima koji vjeruju da kod određenih političkih subjekata postoji dovoljno političke zrelosti.

1112borismugosa3

ANALITIKA: Kako komentarišete ocjenu člana Demokrata u Odboru, Moma Koprivice, koji je saopštio da su predstavnici opozicije u tom skupštinskom tijelu završili svoj posao devet dana prije roka, ali da se to ne može reći za predstavnike vlasti?

MUGOŠA: Mi iz vladajuće većine pripremili smo veliki broj rješenja, ali smo ostavili prostor da o njima razgovaramo na sjednicama radnih odbora i dogovorom s opozicijom dođemo do onih koja su prihvatljiva za sve učesnike u ovom procesu. Nismo ʼmahaliʼ s našim rješenjima u javnosti, niti insistirali na autorstvu, jer sam siguran da građane ne interesuje ko je predložio koje rješenje; uvjeren sam da građani prije svega očekuju da pokažemo sposobnost da razgovaramo i da se dogovaramo, kako bi zajednički došli do kvalitetnih rješenja koja će zaista suštinski unaprijediti izborni ambijent i doprinijeti povećanju povjerenja građana u izborni proces.

ANALITIKA: Ako bude dogovora vlasti i opozicije o izbornim zakonima, hoće li ostati dovoljno vremena za njihovo sprovođenje, s obzirom na to da smo na pragu izborne godine?

MUGOŠA: Mislim da hoće, zbog čega je važno da oni, što je moguće prije, budu usvojeni. Ovo iz razloga da ostavimo dovoljno vremena da sva ta rješenja budu adekvatno sprovedena u praksi i da se na njih mogu ʼnavićiʼ svi akteri u izbornom procesu, a posebno da budu na pravi način prihvaćena od strane građana.

1112borismugosa4

ANALITIKA: Šta eksperti Venecijanske komisije (VK) i OEBS-a/ODIHR-a misle o radu Odbora?

MUGOŠA: Činjenica je da imamo intenzivnu i veoma sadržajnu komunikaciju s ekspertima VK i OEBS-a/ODIHR-a, koji nam svojim sugestijama zaista pomažu da kreiramo što kvalitetnija zakonska i druga rješenja. Upravo samo juče imali višesatni konstruktivni sastanak s ekspertima ODIHR-a, na kojem smo razgovarali o Nacrtu zakona o izboru poslanika i odbornika. Ono što na sastancima ističu je da je rad na kreiranju zakonskih rješenja, odnosno na preporukama relevantnih međunarodnih institucija, očigledan, ozbiljan i posvećen i da za rezultat ima evidentne pozitivne pomake u brojnim segmentima. Naravno, ukazuju nam i na one dijelove zakona u kojima je potrebno izvršiti dodatna unaprjeđenja, kako bi bili u potpunosti implementirani međunarodni standardi i rješenja koja su se u praksi određenih zemalja pokazala kao adekvatna.

ANALITIKA: Da li su predstavnici vladajuće koalicije i dalje na stanovištu da s opozicijom ne može biti razgovora o tehničkoj vladi?

MUGOŠA: Već smo objasnili sve razloge zbog kojih je vladajuća većina i dalje čvrsta pri stavu da je tehnička vlada neprihvatljiva. Do vlasti se dolazi na osnovu rezultata na izborima, u izbornom ambijentu koji je potrebno kontinuirano unaprjeđivati. Uvođenjem prakse tehničkih vlada išli bi u pravcu obesmišljavanja izbornog sistema i volje birača, zbog čega je cjelishodnije da se svi fokusiramo na ono što je predmet rada Odbora, a to je definisanje nadzornog tijela koje će pratiti dosljednu implementaciju zakona i podzakonskih akata. Mi smo, kao vladajuća većina, predložili model takvog tijela koje treba da ima jaku kontrolnu ulogu i u čijem sastavu bi, osim poslanika, bili predstavnici NVO, akademske zajednice, međunarodnih institucija i misija, uz obavezu stalnog prisustva sjednicama nadzornog tijela predstavnika Državne izborne komisije, Agencije za sprječavanje korupcije, Agencije za elektronske medije, RTCG-a i Ministarstva unutrašnjih poslova.