Šćekić: Anticrnogorska histerija, Srbi biju iz svih oruđa, Crnogorci uglavnom ćute

Biće sve većih i sve jačih pritisaka na Crnu Goru koji će se pojačavati kako se izbori budu približavali, a ogledaće se u lažnim vijestima, dezinformacijama, koje će imati za cilj unošenje konfuzije i stvaranja osnova da se ponovo potegne pitanje tehničke, odnosno prelazne vlade, koja je osnovni cilj zbog kojeg je najveći dio crnogorske opozicije protiv Zakona o slobodi vjeroispovijesti, ocjenjuje u razgovoru za Dnevne novine poznati beogradski novinar Jakša Šćekić.

Objavljeno: 14. 01. 2020 - 06:58

Šćekić podsjeća da je upravo lider Demokratskog fronta Andrija Mandić javno za srpske medije saopštio kako je to osnovni cilj njihovog žestokog protivljenja novom aktu kojim se reguliše vjersko pitanje u Crnoj Gori.

“Jasno je što je cilj opozicije, ali je problem ono što dolazi od Srpske pravoslavne crkve koja je svjesna da usvajanjem Zakona o slobodi vjeroispovijesti Crna Gora zaokružuje svoj identitet. To nikako ne odgovara SPC za koju su Crnogorci, kako kaže srpski patrijarh, “krem srpstva”. A čim se umiješala crkva, umiješao se i strani faktor kroz Rusiju, čiji je cilj da se vjersko pitanje internacionalizuje, da se preko tog pitanja destabilizuje Crna Gora, a preko vaše države i Sjeverna Makedonija. Rusi koriste svaku situaciju da pokušaju da minimiziraju NATO na ovim prostorima”, ocjenjuje Šćekić.

Srbija bi, kako kaže, morala da učini sve da se smanji halabuka po ulicama, da se pitanja koja se otvaraju primjenom Zakona o slobodi vjeroispovijesti prepuste pravnicima, kao i istoričarima, ali neutralnim.

“Činjenica je da postoji anticrnogorska histerija u Srbiji i to nikako nije dobro i veliko je pitanje kako će se to sve završiti. Jer kada god su SPC i srpski nacionalisti vodili računa o Srbima izvan Srbije, Srbija je iz takvih priča izlazila sa razbijenim nosem”, ističe Šćekić.

Smatra i da bi i u Crnoj Gori moralo mnogo aktivnije da se radi na objašnjavanju Zakona o slobodi vjeroispovijesti, upravo da bi se spriječile dezinformacije.

“Mora da se kaže: SPC u Crnoj Gori ima to i to, papiri su takvi i takvi. Ako nema papira, onda da vidimo o čemu se radi. Jer, ako nisi ti aktivan, onda će tvoj protivnik biti korak naprijed. Uzmimo na primjer ministra Vulina koji je dao sablju jednom od profesionalnih srpskih političara iz Crne Gore. To ne smije da prođe neopaženo od partije na vlasti. Mora se reći šta je uradio gospodin Vulin i kakvu je poruku poslao. Srbi “biju” iz svih oruđa, Crnogorci uglavnom ćute. Možda je to neka taktika, ne znam, ali ako jeste, mislim da se mora mijenjati”, kaže Šćekić.

Govoreći o anticrnogorskoj histeriji, Šćekić ističe da se ponovo javila fantomska studenstka organizacija koja je najavila skup podrške srpskom narodu u Crnoj Gori. Ta organizacija – Studentski klub na Pravnom fakultetu beogradskog Univerziteta već je ispostavila svoje zahtjeve da se crnogorski ambasador proglasi personom non grata.

“Sa jedne strane, imate takva dešavanja, sa druge televizijske emisije gdje se pojavljuju ljudi koji kao jedno od rješenja pominju slanje vojske na granicu između Srbije i Crne Gore. To je na Javnom servisu predložio čovjek koji je član Instituta za evropske studije… Sve ovo pokazuje da će napada na Crnu Goru biti sa više strana. Jedni će biti otvoreni, drugi će, upravo preko lažnih vijesti, potkopavati vlast u Crnoj Gori… Uslova za to danas imate koliko hoćete preko društvenih mreža, anonimnih portala, raznih sajtova, tako da će Crna Gora, htjela to ili ne, biti uvučena u neku vrstu digitalnog rata za koji do skoro nijesmo znali da postoji, niti je postojao na ovim prostorima”, upozorava Šćekić.

Poznati beogradski novinar kaže da države koje su meta, odnosno na udaru tzv. specijalnog, odnosno digitalnog rata, moraju pojačati svoje prisustvo u medijima, iznošenjem argumenata, istinom i zakonskim rješenjima.

“Imam ocjećaj da se crnogorsko društvo plaši da od međunarodnih partnera ne bude kritikovano i osuđivano za ugrožavanje medijskih sloboda… Ali, ko bi dozvolio takav napad kakav se dešava na Crnu Goru? Nema te države koja ne bi na svaki dozvoljeni i demokratski način uradila sve da se zaštiti. Vaša rješenja u novom zakonu o medijima su jako dobra da u impresumu mora biti ime osnivača, glavnog urednika… i da mora biti registrovan. Ukoliko nije, onda taj medij treba zabraniti. To nije nikakvo kršenje demokratskih i medijskih sloboda, to svaka država na svijetu radi da zaštiti svoj javni prostor, svoju bezbjednost u krajnjem slučaju, jer jeste ugrožena bezbjednost ako trujete narod dezinformacijama, manipulišete i unosite konfuziju”, poručuje Šćekić.

Šćekić poručuje da su sve maske pale, da su se upravo po pitanju vjerskih sloboda svi pokazali i da nema potrebe da se prećutkuju stvari koje svi vidimo i koje su očigledne.

Amfilohije je prevejan, osluškuje i čeka

“Vidim da je gospodin Mandić ljut što su litije dva puta nedjeljno. Biće još više ljut kada budu jedanput nedjeljno, a to će se neminovno dogoditi. Na kraju će sve to za splasne, ali ljudima mora da se objasni i Zakon i da se rasvijetli uloga SPC i srpskih političara u Crnoj Gori”, kaže Šćekić.

Komentarišući litije i ponašanje mitropolita crnogorsko primorskog, Šćekić kaže da ne treba zaboraviti da je Amfilohije jedan od velikih zagovornika pomirenja Pravoslavne i Katoličke crkve.

“On je jedan prevejan čovjek, koji osluškuje i čeka. Ne bih se ni najmanje iznenadio da jednog dana postane mitropolit Crnogorske crkve. Amfilohije je u dobrim odnosima sa Papom. Ako je Papa napisao, a vidio sam taj dokument, da postoji hiljadugodišnje postojanje Montenegrina, to znači da je Vatikan udario pečat. Siguran sam da Amfilohije odlično zna šta to znači”, poručuje Šćekić.