Godina zapaženih postignuća za Fakultet za crnogorski jezik i književnost

Na sastanku profesora i saradnika u nastavi na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost Cetinje, dekan Fakulteta Adnan Čirgić podnio je izvještaj o rezultatima u 2019. Čirgićevo saopštenje dajemo u nastavku.

Objavljeno: 14. 01. 2020 - 11:17

"Nastavni proces cijele godine tekao je bez problema i planiranom dinamikom a, po ustaljenoj praksi, nastavu je izvodio domaći kadar i gostujući profesori iz Crne Gore i okruženja. Ove kalendarske godine diplomiralo je 13 studenata i to pod mentorstvom prof. dr Milorada Nikčevića, doc. dr Vladimira Vojinovića, doc. dr Andrijane Nikolić te prof. dr Adnana Čirgića", istakao je Čirgić.

IZDAVAČKA DJELATNOST

Štampano je ili predato u štampu 15 naučnih monografija, knjiga i zbornika, i to: 1. Stjepan Damjanović, Izabrani filološki radovi, ur. Novica Vujović 2. Partizanske crnogorske tužbalice: iz državnog arhiva Crne Gore, prir. Boban Batrićević & Adnan Čirgić, ur. Aleksandar Radoman 3. Miloš Skender, Rječnik paštrovskoga govora, ur. Jelena Šušanj & Sanja Orlandić 

4. Dragan B. Perović, Stefan A. Perović Cuca: Orepak bića, ur. Rajko Cerović 5. Plavsko-gusinjske usmenelirske pjesme, prir. Senada Đešević, ur. Adnan Čirgić & Aleksandar Radoman 6. Pjesmarica JulijaBalovića, prir. Aleksandar Radoman & Adnan Čirgić, ur. Vanda Babić (u štampi) 7. Pjesmarica Andrije Balovića, prir. Aleksandar Radoman & Adnan Čirgić, ur. Vanda Babić (u štampi)

8. Anka Vučinić-Gujić, Elementi postmodernizma u poeziji Jevrema Brkovića i Mladena Lompara, ur. Aleksandar Radoman & Adnan Čirgić (u štampi) 9. Sead Gano Šlaković, Rječnik osmanske leksike barskoga kraja2, ur. Adnan Čirgić & Sanja Orlandić (u štampi) 10. Miroslav Đurović, Studije i ogledi o crnogorskoj poeziji, prir. Nikola Popović, ur. Aleksandar Radoman & Adnan Čirgić (u štampi)

11. Homer: Ilijada, ur. Aleksandar Radoman & Adnan Čirgić  (u štampi) 12. Homer: Odiseja, ur. Aleksandar Radoman& Adnan Čirgić (u štampi) 13. Gilgameš, ur. Aleksandar Radoman & Adnan Čirgić (u štampi) 14. Marko Višić, Antologija stare helenske lirike, ur. Aleksandar Radoman & Adnan Čirgić (u štampi)  15. Size Zero / mala MJERA 5: politika i poetika ženskog pisma – komparativne perspektive, ur. Sanja Runtić & Aleksandra Nikčević-Batrićević (u štampi).

2206fcjkNapominjem da je još nekoliko knjiga u štampi, među njima i više godina pripremana knjiga akademika Vukića Pulevića Građa za fitonimiju Crne Gorekoja će 2020. biti objavljena i predstavljena. Zasluge za bogatu izdavačku produkciju FCJK i ove godine, kao i prethodnih, pripadaju prije svega predśedniku Izdavačkoga savjeta Aleksandru Radomanu.

Uz navedeno FCJK je i ove godine učestvovao u suizdavačkome projektu objavljivanja Nove luče, čiji je pokretač Milorad Popović iz CDNK, a urednik u ime FCJK Aleksandar Radoman. Ove je godine objavljeno treće kolo te edicije, opet u deset knjiga: 1. Dragan Nikolić, Ulište 2. Velimir Milošević, Izabrane pjesme 3. Veljko Radović, Izabrane drame 4. Ibrahim Hadžić, Krugovi 5. Biljana Jovanović, Pada Avala 6. Vojo Šindolić, Točka otpora 7. Refik Ličina, Strah od behara 8. Basri Čaprići, Otvaranje školjke 9. Žarko Laušević, Godina prođe, dan nikad 10. Vojislav Pejović, Život i smrt Milana Junaka.

I ove godine časopis Lingua Montenegrina nastavio je kontinuitet izlaženja pa su objavljena dva broja (23. i 24), ljetnji i zimski, kako je i predviđeno od njegova pokretanja, 2008. godine. Za blagovremeni izlazak oba broja te za profesionalizam u tome poslu dugujemo najviše novome sekretaru Redakcije Milanu Markoviću, koji je nastavio dobru praksu dosadašnjih sekretara Redakcije.

SPORAZUMI O SARADNJI

Tokom ove godine potpisani su ovi sporazumi o saradnji: - FCJK i Uprava za dijasporu  - FCJK i Ministarstvo nauke – u vezi s dvogodišnjom realizacijom projekta „Nove perspektive humanističkih nauka“ - FCJK i Filozofski fakultet u Zagrebu - FCJK i Bild studio - FCJK i Internacionalni univerzitet u Novom Pazaru - FCJK i Institut za jezik u Sarajevu - FCJK i Filozofski fakultet u Splitu  - FCJK i Univerzitet u Lođu.

Pored tih međuinstitucionalnih sporazuma potpisan je i sporazum o saradnji s gdinom Federikom Tomaševićem, potomkom crnogorskih iseljenika u Latinskoj Americi, čiji je cilj stipendiranje studija na FCJK  zainteresovanih potomaka naših iseljenika te publikovanje knjige o crnogorskoj književnosti, jeziku i kulturi na španskome jeziku. 

Kad je riječ o međunarodnoj saradnji, treba istaći da je uspješno okončana prva godina bilateralnoga „Programa naučno-tehnološke saradnje između vlada Crne Gore i Republike Slovenije“ u okviru kojeg FCJK s Odsjekom za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskoga fakulteta u Ljubljani realizuje projekat „Kultovi nacionalnih pjesnika i njihova uloga u izgradnji naroda na istočnome Jadranu“.

U sklopu toga projekta u Ljubljani su boravili Ethem Mandić i Boban Batrićević, učestvujući u aktivnostima koje su imale za cilj promociju Fakulteta i njegovih izdanja. Nastavljena je i saradnja s Univerzitetom u Klagenfurtu đe je na razmjenitokom ljetnjega semestra boravila studentkinja Milica Marković. U sklopu projekta razmjene profesora u Klagenfurtu je boravila prof. Andrijana Nikolić, đe je osim nastavnih aktivnosti učestvovala i u promociji Fakulteta. 

STRUČNI RAD

Urađen je onlajn kurs crnogorskoga jezika u saradnji s Upravom za dijasporu iz Podgorice. Autori su Milan Marković i Ethem Mandić uz tehničku saradnju Milutina Markovića. - Organizovana je Prva ljetnja škola crnogorskoga jezika i kulture za strane slaviste. Koordinator je bio Novica Vujović. Školu je pohađalo osam učesnika iz Rusije, Poljske i Makedonije. Planira se da se ta ljetnja škola organizuje svake godine, što iziskuje uključivanje i drugih nastavnika i saradnika u nastavi.- Fakultet za crnogorski jezik predstavio je svoja izdanja na sajmu knjiga u Lajpcigu (Ethem Mandić i Vasko Raičević).

0901batricevicglavnaFakultet za crnogorski jezik i književnost predstavio se i na Proljećnjem pazaru u Podgorici, a u okviru toga predstavljanja bili su aktivni i studenti. - Profesori i asistenti FCJK pośetili su veliki broj srednjih škola u Crnoj Gori kako bi maturantima predstavili djelatnost ustanove i privukli pažnju za upis studenata.

- U podgoričkoj i nikšićkoj gimnaziji organizovane su manifestacije posvećene godišnjici Njegoševa rođenja.  Koordinatori su bili Novica Vujović i Ivana Rondović, a učestvovali su Svetlana Čabarkapa, Vasko Raičević, Milan Marković, Nikola Popović. - Jelena Šušanj, Milan Marković i Nikola Popović vodili su kurs crnogorskoga jezika za strance. - Adnan Čirgić i Novica Vujović koordinirali su rad na projektu „Bibliografija crnogorskoga jezika“, koji realizuju bibliografi Nada Drašković i Petar Krivokapić, a koji bi trebalo da bude finalizovan 2020. godine.

NAUČNA DJELATNOST

1. Na osnovu sporazuma o saradnji s Bild studijom, a od sredstava dobijenih od Ministarstva nauke, Fakultet za crnogorski jezik i književnost otpočeo je 2019. god. realizaciju projekta Nove perspektive humanističkih nauka. Radi se o inovativnom projektu koji  ima za cilj unapređenje i promociju montenegristike, umrežavanje naučnog, akademskog i privrednog sektora u razvoju i unapređenju nauka i tehnologija te stvaranje platforme i okvira za buduću saradnju između humanističkih nauka i savremenih tehnologija.

Osim toga projekt „Nove perspektive humanističkih nauka“ promoviše i unapređuje crnogorsku nauku i tradiciju u skladu sa strateškim ciljevima EU u oblasti obrazovanja i nauke. Projektni tim na čelu s Ethemom Mandićem sproveo je ili sprovodi ove aktivnosti: Cetinjski filološki dani, Forum, Aplikacija Pravopisa crnogorskog jezika i Baza podataka.  Forum, Aplikacija Pravopisa i Baza podataka segmenti su projekti koji su uveliko u završnoj fazi realizacije, a pod rukovodstvom Ethema Mandića u njihovoj realizaciji učestvuju Sanja Orlandić, Milan Marković, Ivana Rondović, Milutin Mijović, Milutin Marković, Miloš Mijović. Rok je za finalizaciju tih segmenata do kraja 2020. godine, pa će se o tim segmentima izvijestiti u izvještaju za 2020. godinu.

Što se tiče međunarodnoga naučnog skupa Cetinjski filološki dani II, može se reći da je taj segment ovoga projekta ne samo uspješno realizovan nego da predstavlja najznačajniji naučni skup koji je ne temu montenegristike ikad održan. Taj je simpozijum okupio sedamdesetak naučnika s četiri kontinenta, među kojima ima i onih što bi i kao slušaoci imponovali naučnim skupovima najprestižnijih evropskih naučnih centara. Za uspješnu finalizaciju toga segmenta projekta zasluga pripada Novici Vujoviću.

2. Filolozi i Crna Gora Ovaj projekat, naslijeđen još iz Instituta za crnogorski jezik i književnost, pod rukovodstvom Adnana Čirgića interni je projekat FCJK, koji se finansira iz redovnoga godišnjeg budžeta FCJK. Rezultat je toga projekta u ovoj godini knjiga Nikole Popovića o Miroslavu Đuroviću, koja je predata u štampu, te tekstovi Aleksandra Radomana, Novice Vujovića i Adnana Čirgića objavljeni u časopisu Lingua Montenegrina.3. Crnogorska kulturna baština

Ovaj projekat takođe je započet još u Institutu za crnogorski jezik i književnost i rezultirao je dosad priređivanjem nekoliko knjiga iz crnogorske kulturne baštine u najširem značenju te sintagme. Ove su godine u okviru toga projekta obavljena arhivska istraživanja u crkovnome arhivu u Perastu, Muzeju grada Perasta, Državnome arhivu Crne Gore – na Cetinju i u Kotoru, u Bogišićevu arhivu u Cavtatu, arhivskome odjeljenju Sveučilišne knjižnice u Splitu, Državnome arhivu u Splitu te u Arhivu HAZU u Zagrebu.

Cilj istaživanja bili su rukopisi peraških sakupljača usmene poezije, partizanske tužbalice i ćirilična građa. Objavljene su dvije usmenoknjiževne pjesmarice iz Perasta (Julija Balovića i Andrije Balovića) te zbirka partizanskih tužbalica. Na projektu su ove godine bili angažovani Aleksandar Radoman, Boban Batrićević i Adnan Čirgić. 4. Bibliografija Crnogorski jezik Ovaj je projekat pokrenut još prije dvije godine u saradnji s bibliografima Nadom Drašković i Petrom Krivokapićem.

Koordinatori su Novica Vujović i Adnan Čirgić. Ove godine završena je radna verzija bibliografije, koja sadrži nekoliko hiljada jedinica o crnogorskome jeziku, bez obzira na to jesu li im autori oni što su afirmisali taj jezik ili su ga utapali u skladu s potrebama ideologija kojima su služili. U sljedećoj godini očekuje se završetak projekta, a ostala je uglavnom izrada registara.5. Istorija crnogorske književnosti.

Riječ je o projektu koji je još prije osnivanja ICJK/FCJK pokrenuo Vojislav P. Nikčević, a nastavljen je pod rukovodstvom Aleksandra Radomana i Adnana Čirgića, odmah po osnivanju ICJK. Kako je poznato, Novak Kilibarda, Radoslav Rotković i Milorad Nikčević autori su prva tri toma koja obuhvataju usmenu književnost i pisanu književnost do 1918. godine.

Osnivanjem FCJK angažovana je Sofija Kalezić kako bi se završio ovaj projekat od nacionalnoga značaja. Autorica je izradila međuratni period, a uveliko je zašla i u analizu perioda nakon II svjetskog rata. Nedavno objavljivanje njene knjige Istorija crnogorske književnosti za đecu i omladinu uveliko će joj olakšati preostali zadatak. Za očekivati je da će do kraja 2021. godine ovaj projekat biti uspješno finalizovan.

SIMPOZIJUMI, TRIBINE I OKRUGLI STOLOVI

Već je rečeno da su okviru projekta „Nove perspektive humanističkih nauka“ organizovani Cetinjski filološki dani II. 2. U okviru istoga projekta organizivan je okrugli sto posvećen Josipu Siliću, najznačajnijem inostranom jezičkom montenegristi. Na okruglome stolu učestvovali su Stjepan Damjanović, Milenko Perović i Adnan Čirgić. Moderator je bila Ivana Rondović.

3. Takođe u okviru projekta „NPHN“ organizovana je tribina posvećena Danilu Radojeviću, na kojoj su govorili Aleksandar Radoman i Boban Batrićević, a moderirala je Sanja Orlandić. 4. Opet u okviru projekta „NPHN“ organizovan je okrugli sto Kult nacionalnog pjesnika na istočnome Jadranu. Učestvovali su Bojan Baskar (Ljubljana), Alenka Bartulović (Ljubljana), Melida Travančić (BiH) i Boban Batrićević. 5. Organizovana je komemoracija jednome od utemeljivača savremene montenegristike Danilu Radojeviću (zajedno s DANU i MC). U ime FCJK govorio je Aleksandar Radoman.

6. Na FCJK je organizovana tribina Petar I – zakonodavac i državnik. Koordinator je bio Novica Vujović, a učestovovali su Mladen Vukčević, Saša Knežević i Ivan Perović. Moderator je bila studentica Milica Mušikić. 7. Na FCJK je održan otvoreni čas aktiva profesora istorije i učenika Gimnazije „Stojan Cerović“ iz Nikšića – Komitski pokret u Crnoj Gori.

GODINE 2019. PROMOVISANA SU OVA IZDANJA FCJK:

U Nikšiću, u „Zahumlju“: Natprirodna bića u tradicijskoj kulturi Crnogoraca Adnana Čirgića. Predstavljači: Novak Kilibarda, Zorica Mrvaljević, Nikola Popović, Jelena Vidović. Moderator Sanja Orlandić. 2. U Gradskoj kući u Nikšiću: Minervinim tragom Sofije Kalezić. Predstavljači: Andrijana Nikolić, Marijana Terić, Mihailo Perošević. 3. U Narodnoj biblioteci u Budvi: Minervinim tragom Sofije Kalezić. Predstavljači: Andrijana Nikolić, Branka Čvorović, Zorica Joksimović.

4. U Kulturnome klubu „Daktari“ u Ljubljani: Bog našeg nacionalizma Bobana Batrićevića. Predstavljači: Bojan Baskar, Alenka Bartulović, Ethem Mandić. 5. Na FCJK knjiga Natprirodna bića u tradicijskoj kulturi Crnogoraca Adnana Čirgića. Predstavljači Bojan Baskar, Alenka Bartulović, Aleksandar Radoman, Boban Batrićević. Moderator Sanja Orlandić.6. U Nikšiću, u saradnji s Opštinom i Tehnopolisom: Filozofija politike Milenka Perovića.

17adnan-cirgic-lingvista-i-profesor-09092010-mara-babovic-02Predstavljači Saša Knežević i Bobo Čukić. Moderator Kristina Radović. 7. U Nikšiću, u „Zahumlju“: Dekonstrukcija hrišćanskoga mita u Pekićevu „Vremenu čuda“ Milana Markovića. Predstavljači: Sofija Kalezić, Aleksandar Radoman, Ethem Mandić. Moderator Sanja Orlandić.

8. U Podgorici, u okviru Podgoričkoga kulturnog ljeta: zbornik Milorad Stojović – život i djelo. Predstavljači: Boban Batrićević, Sofija Kalezić i Adnan Čirgić. Moderator Sanja Orlandić. 9. U Podgorici, u okviru Podgoričkoga kulturnog ljeta: Teorija književnosti & Rječnika književnoga nazivlja Milivoja Solara. Predstavljači: Aleksandar Radoman, Ethem Mandić, Milan Marković. Moderator Sanja Orlandić. 10.

Na Cetinju, u okviru Cetinjskih filoloških dana II: knjiga Izabrani filološki radovi Stjepana Damjanovića. Predstavljači: Mateo Žagar i Novica Vujović. Moderator Sanja Orlandić. 11. U Podgorici, u okviru Petoga inernacionalnog sajma knjiga: Rječnik paštrovskoga govora Miloša Skendera. Predstavljači: Adnan Čirgić i Sanja Orlandić.

12. U Podgorici, u okviru Petoga internacionalnog sajma knjiga: Istorija crnogorske književnosti za đecu i omladinu Sofije Kalezić. Predstavljači: Aleksandar Radoman, Ethem Mandić.  13. U Podgorici, u okviru Petoga internacionalnog sajma knjiga: Avdo Međedović: Ženidba Smailagić Meha Aleksandra Čogurića. Predstavljači: Novak Kilibarda, Nikola Popović. 14. U Podgorici, u okviru Petoga internacionalnog sajma knjiga: Psihoanaliza i književnost Žarka Martinovića. Predstavljači: Milan Marković i Boban Batrićević. 15.

U Podgorici, u okviru Petoga internacionalnog sajma knjiga: treće kolo antologije Nova luča. Predstavljači Aleksandar Radoman, Ethem Mandić i Radule Novović. 16. U Podgorici, u okviru Deusa: Savremena književna montenegristika – utemeljivači Aleksandra Radomana. Predstavljači: Adnan Čirgić, Novica Vujović i Milan Marković. Moderator Sanja Orlandić. 17. U Podgorici, u okviru Deusa: Crnogorske partizanske tužbalice prir. Bobana Batrićevića i Adnana Čirgića. Predstavljači: B. Batrićević, A. Čirgić, Nikola Popović. Moderator Sanja Orlandić. 18. Na Cetinju, u saradnji s Narodnom bibliotekom i čitaonicom Njegoš: Crnogorska književnost za đecu i omladinu Sofije Kalezić. Prestavljači: Aleksandar Radoman, Ethem Mandić, Borislav Cimeša i Sofija Kalezić.

Na FCJK su 2019. godine održana ova gostujuća predavanja (mimo redovne nastave):

1. Predavanje crnogorskoga ambasadora u Vatikanu gdina Miodraga Vlahovića – Diplomatija Crne Gore u vrijeme obnove nezavisnosti. Moderator Boban Batrićević.

2. Gostovanje bosanskohercegovačkoga književnika, predśednika Društva pisaca BiH, Hadžema Hajdarevića. Moderator Đorđe Šćepović. 3. Predavanje Vukote Vukotića – Primjeri književnosti Prevalitane od I do VII vijeka. Moderator Boban Batrićević. 4. Predavanje Darinke Radović iz Resursnoga centra za đecu i mlade „Podgorica“ – Specifičnosti nastave jezika u radu s osobama bez ostatka vida. Moderator Milan Marković.

5. Predavanje Gordana Stojovića – Staro crnogorsko iseljeništvo i njegov značaj za snaženje identiteta u Crnoj Gori. Moderator Milan Marković. 6. Predavanje Srđana Pejovića – Osnivanje i razvoj Državnoga arhiva Crne Gore, povodom Neđelje arhiva. Moderator Boban Batrićević. 7. Predavanje Ivana Šunjića – Poetika i stilovi suvremenih bosanskohercegovačkih spisateljica. 8. Predavanja Olene Dzjuba-Pogrebnjak s katedre za slovensku filologiju Nacionalnoga univerziteta „Taras Ševčenko“ u Kijevu – Prikaz Crnogoraca i Srba u ukrajinskoj literaturi i Euromajdan i rat u modernoj ukrajinskoj literaturi. 9. Predavanje Radovana Damjanovića – Crnogorska prosvjeta u prošlosti i danas. Moderator Ivana Rondović.

AUTORSKE VEČERI

1.U nikšićkome „Zahumlju“ održano je autorsko veče Milorada Nikčevića. Učestvovali su Aleksandar Radoman, Boban Batrićević, Sofija Kalezić, Dragan Perović, Nela SavkovićVukčević. Moderator Marijana Terić. 2. U okviru Podgoričkoga kulturnog ljeta održano je autorsko veče Milorada Nikčevića. Učestvovali su Aleksandar Radoman, Nela Savković-Vukčević i Sofija Kalezić. Moderator Marijana Terić. 3. U nikšićkome „Zahumlju“ održano je autorsko veče Sretena Perovića. Učestvovali su Mijo Aleksić, Aleksandar Radoman i Adnan Čirgić. Moderator Sanja Orlandić.

radomanDa zaključim. Put razvoja montenegristike aktuelna uprava FCJK vidi u proučavanju i afirmaciji sopstvene kulturne, književne i jezičke baštine bez nametnutih kompleksa niže vrijednosti, isključivo u skladu s naučnim saznanjima o toj baštini i bez osvrtanja na laičke stavove o njoj, ma čiji ti stavovi bili.Sigurno je da ovaj popis rada u 2019. godini nije obuhvatio sve aktivnosti. Želim takođe da naglasim da ovaj spisak aktivnosti djeluje impozantno u poređenju s poslovičnim neradom naših naučnih i kulturnih institucija.

"No ovaj spisak, ubijeđen sam, nije mjera mogućnosti i sposobnosti ovoga kolektiva, pa bih još srećniji bio kad bi (taj spisak) bio barem duplo obimniji. Vjerujem da će godina koja je pred nama biti još plodotvornija od ove. Ono što me čini zadovoljnim nije toliko obim postignutih rezultata koliko činjenica da se FCJK ozbiljnošću svojih projekata odupire vulgarizaciji filologije i nauke uopšte koju nameću novi trendovi iz našega užeg i šireg okruženja, a koji su uveliko preplavili Crnu Goru. Tom se činjenicom može pohvaliti malo koja ustanova ovoga tipa u Crnoj Gori", zaključio je Čirgić.