I, kao i uvijek kada se dogodi takva situacija, iznova se postavljaju različita pitanja, a jedno od njih svakako se tiče seizmičkog hazarda. Premda je danas na internetu mnogo izvora koji se na različite načine bave tom temom, ipak se treba držati onih stručnih i zvaničnih, a u našem slučaju to je Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore.
Otud, treba naglasiti kako danas postoje dvije mape koje detaljnije ukazuju na zone rizika, a u nastavku slijedi nešto više o obje.
214Karta seizmičke rejonizacije, koja je predstavljena na glavnoj ilustraciji, izrađena je 1982. godine, tri godine nakon razornog zemljotresa, i njom su identifikovane četiri različite zone.
U pitanju je karta koja prikazuje zone osnovnog stepena seizmičnosti u Merkalijevoj skali, koji će se sa vjerovatnoćom od 63 odsto dogoditi u pripadajućim zonama, tokom narednih 100 godina.
"Na osnovu karte seizmičke rejonizacije urađene za prostor Crne Gore 1982. godine za povratni period od 100 godina, možemo zaključiti da se najveći intenzitetet od 9 stepeni MCS (Merkalijeve skale) može očekivati u priobalnoj oblasti Crne Gore, centranli dio Crne Gore karakteriše se mogućim intenzitetom od 8 stepeni MCS, dok za sjeverni dio Crne Gore može se očekivati maksimalni intenzitet od 7. stepeni MCS”, isticali su ranije iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore.
Pored primorja sa zaleđem, u 'prvoj' zoni je i priobalje Skadarskog jezera, uključujući djelove Zete.
Sa druge strane, jednako je bitno predstaviti i mapu seizmičkog hazarda, kojom je Crna Gora takođe podijeljena na zone, a o kojoj je nedavno za Portal Analitika govorio Martin Čaveliš iz Sektora za seizmologiju Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore.
"Sa karte se može vidjeti da se najveće ubrzanje može očekivati u priobalnom pojasu, dok su na sjeveru očekivana ubrzanja znatno manja“, naveo je tada Čaveliš.
