Vlada Crne Gore trebalo bi do 30. juna da donese odluku o osnivanju privrednog društva koje će ubuduće gazdovati šumama i baviti se, pored uzgoja i održavanja, sječom i prodajom drveta.
To je navedeno u prijedlogu novog zakona o šumama koji je usvojen na sjednici Vlade 30. aprila, kojim se planira ukidanje sadašnjeg sistema korišćenja šuma putem dodjela koncesija.
Zakon predviđa da šumom i šumskim zemljištem gazduje privredno društvo čiji je osnivač Vlada Crne Gore sa stopostotnim udjelom.
Kako se prijedlogom razrađuje, gazdovanje šumama podrazumijeva pošumljavanje, podizanje novih šuma, uzgoj, zaštitu, sanaciju i očuvanje kao i korišćenje šuma. Korišćenje obuhvata sječu, izvoz, iznošenje i druge vidove transporta, zatim korišćenje drugih šumskih nedrvnih proizvoda kao i izgradnju i održavanje putne infrastrukture, promet i prodaju šumskih proizvoda kao i održavanje i unapređenje funkcija šuma.
U suštini, riječ je o povratku na raniji koncept upravljanja i gazdovanja prije uvođenja koncesionog sistema koji je nakon gotovo 20 godina primjene pokazao, u našim uslovima, brojne manjkavosti i, prema ocjeni ekologa, predstavnika civilnog sektora, ali i institucija uticao na nazadovanje, degradaciju i narušavanje resursa.
Zakonom je precizirana i srazmjernost uzgojnih radova i obima sječe, koji se podjednako odnosi i na privatne vlasnike i korisnika šume u državnoj svojini.
Ti radovi se nalažu samim odobrenjem kojim se dozvoljava sječa, a korisniku šume u državnoj svojini osnovama gazdovanja šumama u skladu sa zakonom.
Predviđa se da zakon o šumama stupi na snagu 1. januara 2025. godine dok će podzakonski akti za sprovođenje zakona biti donijeti u roku od 12 mjeseci od stupanja na snagu zakona. Uporedo, ostavlja se period za usvajanje planskih dokumenta i strateški razvoj šumarstva.
Preporuke DRI
Da koncesiona politika nije zaživjela kako treba, ukazala je još prije šest godina Državna revizorska insitucija.
Kako je Pobjedi potvrdio senator DRI Branislav Radulović, u okviru tadašnjih preporuka Ministarstvu poljoprivrede preporučeno je da predloži model reorganizacije sistema gazdovanja šumama i da razmotri potrebu odvajanja poslova upravljanja šumama (organ državne uprave) i poslova gazdovanja državnim šumama na način da bi se formirao poseban privredni subjekat."
"Preporučen je novi koncept finansiranja sektora šumarstva, na način što bi se od strane privrednog društva preuzela obaveza finansiranja poslova od javnog interesa u gazdovanju šumama po osnovu ostvarenih prihoda tog privrednog društva, uz uslov redefinisanja finansijske podrške lokalnim samoupravama". kazao je Radulović Pobjedi.
To bi, prema njegovim riječima, značilo formiranje samoodrživog privrednog društva koje ne bi, kao sada Uprava za gazdovanje šumama i lovištima, bilo dotirano iz budžeta.
Za finansiranje rada Uprave za šume je tokom prethodne dvije godine iz budžeta opredijeljeno približno 11,6 miliona eura.
Tako je, prema dostupnim podacima, u 2023. godini taj iznos bio 5,95 miliona eura, a u ovoj 6,67 miliona.
Radulović je podsjetio da su, što je pokazala revizija iz 2017. godine, manjak kapaciteta Uprave za šume, nedovoljno ulaganje u šumsku infrastrukturu, uzgoj i zaštitu šuma, za posljedicu imali da Crna Gora gubi značajne prihode od korišćenja šuma. Revizijom su evidentirane slabosti koje ograničavaju efikasnost sistema obračuna i naplate prihoda od korišćenja šuma i shodno navedenom.
Sanacija problem
Kako je Pobjeda pisala, u praksi je sistem gazdovanja pokazao slabosti prilikom realizacije redovne i naročito sanitarne sječe.
Efikasnost primjene sanitarnih mjera razvlačile su se od godine do godine, od tendera do tendera, a često su doznačena stabla tavorila u šumi po nekoliko sezona što je uticalo na progresiju obolijevanja šuma i ekspanziju potkornjaka, dok se uporedo redovna sječa odvijala bez problema.
Samo u pojedinim područnim jedinicama Uprave za šume na osnovu rješenja šumarske inspekcije doznačeno je po više hiljada kubika sanitara koje do danas nijesu realizovane.
Kako je ranije Pobjedi saopštio diplomirani inženjer šumarstva u penziji Blažo Jokanović, najavljeno formiranje privrednog društva zaduženog za upravljanje i gazdovanje šumama umjesto sadašnje Uprave, ne znači da će se stvari promijeniti, ako mu se ne dodijele nadležnosti „koje mu po prirodi posla pripadaju i ne naprave ključne promjene u organizaciji budućeg privrednog društva“.
"U prilog tome govori činjenica da i sam koncesioni sistem ne bi bio kontradiktoran, da je primjenjivano sve što je na papiru bilo zacrtano i predviđeno. Ovako, u disperziji ovlašćenja i uz odsustvo strateškog planiranja i praćenja stanja, pretvorio se u svoju suprotnost". kazao je Jokanović.
On je ranije upravo bio načelnik Direkcije za monitoring u šumarstvu i lovstvu u okviru Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.
Navodi da taj sektor nikada, nažalost, i pored brojnih inicijativa, do sada nije prerastao u agenciju koja bi nezavisno radila monitoring i pružala prave podatke o stanju šuma kod nas, bez obzira u čijem se vlasništvu nalazile.
"Takvo bi tijelo pratilo sve aktivnosti koje se odvijaju u šumarstvu i lovstvu. Umjesto toga, monitoring i sada postoji, ali je za njega donedavno bio zadužen samo jedan čovjek. To potvrđuje da država tome ni ranije, a ni sada nije posvetila adekvatnu pažnju, iako je bilo i spremnosti naših evropskih partnera da nas podrže u tome", kazao je tada Jokanović.
